Kalna (Knjaževac)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Kalna (razvrstavanje).
Kalna
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Zaječarski
Opština Knjaževac
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 553
Geografija
Koordinate 43°24′19″N 22°25′21″E / 43.405333°N 22.4225°E / 43.405333; 22.4225
Nadmorska visina 463 m
Kalna na mapi Srbije
Kalna
Kalna
Kalna (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 19353
Pozivni broj 019
Registarska oznaka


Koordinate: 43° 24′ 19" SGŠ, 22° 25′ 21" IGD
Kalna je naselje u Srbiji u opštini Knjaževac u Zaječarskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 553 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 629 stanovnika). Do 1965, godine je ovo naselje sedište Opštine Kalna koju su činila naseljena mesta: Aldina Reka, Balta Berilovac, Crni Vrh, Ćuštica (tada pod zvaničnim nazivom Čuštica), Gabrovica, Inovo, Jalovik Izvor, Janja, Kalna, Ravno Bučje, Stanjinac, Šesti Gabar, Tatrasnica i Vrtovac. Posle ukidanja opštine područje bivše opštine je u celini ušlo u sastav opštine Knjaževac. Oblast čije je središte Kalna poznata je i pod imenom Budžak.

Geografski položaj[uredi | uredi kod]

Nalazi se na obroncima Stare planine, odnosno Midžora.[1]

Istorija[uredi | uredi kod]

Na mestu današnjeg naselja Kalna, postojalo je antičko utvrđenje koje je u periodu od 530552. godine obnovio rimski car Justinijan. Svrha tog utvrđenja bila je da zatvori ulaz u dolinu Trgoviškog Timoka i da brani „put metala” (antičkog rudarstva) na Staroj planini.[2]

Privreda[uredi | uredi kod]

Stanovništvo se pretežno bavi stočarstvom, što je uslovljeno konfiguracijom terena.[1]

Turizam[uredi | uredi kod]

Iz Kalne se mogu praviti lepe ture na vrhove Stare planine: Midžor (2.169 m), Babin Zub (1.758 m), Sveti Nikola (1.710 m), Pisana Buka (1,230 m).[1]

Zanimljivosti[uredi | uredi kod]

Svojevremeno je kod Kalne pronađen uranijum i 1963. godine otvoren rudnik, sa kojim se nagoveštavao preporod čitave istočne Srbije. U istu svrhu izgrađen je i hotel „Uran“..[1] Velika savezna investicija Jugoslavije, uvijena u konspirativnost, ubrzo je pokazala kao promašaj, o kome se malo pričalo, pa je rudnik već 1965. zatvoren. Sva oprema stavljena je pod ključ, a ulaz u rudnik zazidan.[3]

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Kalna živi 476 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 49,4 godina (45,6 kod muškaraca i 52,9 kod žena). U naselju ima 246 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,24.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1326 [4]
1953. 1283
1961. 1292
1971. 976
1981. 834
1991. 629 622
2002. 554 553
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
527 95.29%
Romi
  
6 1.08%
Hrvati
  
4 0.72%
Muslimani
  
3 0.54%
Crnogorci
  
1 0.18%
nepoznato
  
7 1.26%


Spomenici kulture[uredi | uredi kod]

Tokom realizacije projekta „Atlas narodnog graditeljstva Srbije“, Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije, u Kalni je evidentiran jedan objekat narodnog graditeljstva[6]. Radi se o građevini sagrađenoj krajem 19. veka, kao kući predsednika opštine Milana Živića. Građevina je naglašene pravougaone osnove, podignuta nad podrumom. Ima četiri prostorije sa centralnom ižom u kojoj je otvoreno ognjište i dvoja naspramnih vrata. Karakteriše je podužni trem sa nizom lučnih otvora.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Srbija znamenitosti i lepote, NIP Književne novine, 1965
  2. Knjaževačke novine br. 15 - Vodenice iz zasede, str. 8[mrtav link], Pristupljeno 8. 4. 2013.
  3. Politika - Bez uranijumskog strašila, (2007), Pristupljeno 8. 4. 2013.
  4. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  5. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
  6. Atlas narodnog graditeljstva Srbije[mrtav link], Pristupljeno 8. 4. 2013.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]