Julius Epstein
| Julius Epstein | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 7. 8. 1832. Zagreb, Austrijsko Carstvo |
| Smrt | 3. 3. 1926. (dob: 93) Beč, Austrija |
| Nacionalnost | Austrijanac |
| Etnicitet | Židov |
| Državljanstvo | Austrija |
| Zanimanje | pijanist |
| Suprug/a | Amalija (Mautner) Epstein |
| Djeca | Rikard Epstein Rudolfina Epstein Eugenija Epstein |
Julius Epstein (Zagreb, 7. 8. 1832 - Beč, Austrija, 3. 3. 1926), znameniti austrougarski i austrijski pijanist i klavirski pedagog.
Biografija[uredi | uredi kod]
Julius (Julije) Epstein je rođen u Zagrebu, 7. 8. 1832 u židovskoj obitelji.[1][2][3] Odrastao je u Zagrebu sa dvojicom braće; Vatroslavom i Jakovom. Sa suprugom Amalijom ima je troje djece; Rikarda, Rudolfinu i Eugeniju. Epsteinov sin Richard, poznati zagrebački pijanist i muzički pedagog na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču, je ubijeni za vrijeme Holokausta.[1] Kći mu Rudolfina je bila čelistica, a Eugenia violinistica. Epsteinove kćeri su tijekom sezone 1876/77 odradile uspješnu zajedničku turneju po Njemačkoj.[1][2][3][4]
Tijekom školovanja u Zagrebu Epsteinov profesor je bio hrvatski pjesnik Vatroslav Lichtenegger, dok je u Beču studirao pod Johannom Rufinatschom i Antonom Halmom. Epstein je debitirao 1852 godine, te je ubrzo postao jedan od popularnijih pijanista i profesora u Beču. Od 1867 do 1901 godine, Epstein je kao profesor predavao na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču gdje su mu među ostalima studenti bili; Ignaz Brüll, Marcella Sembrich, Mathilde Kralik, Gustav Mahler, Blagoje Bersa i Richard Robert. Epstein je izvodio i uređivao Beethovenove klavirske sonate, Mendelssohnovu sonatu "Sämmtliche Clavierwerke" i Schubertovu sonatu "Kritisch Durchgesehene Gesammtausgabe". Bio je dobar prijatelj Ferde Livadića i mentor Gustava Mahlera. 1846 godine, Epstein je u Zagrebu sa svojom braćom osnovao Društvo čovječnosti, koje je pomagalo potrebite diljem Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Julius Epstein umro je 3. 3. 1926 godine u Beču.[1][2][3][4]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Mira Kolar Dimitrijević, 1998, str. 5, 102
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Ognjen Kraus, 1998, str. 239
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Tamara Jurkić Sviben, »Motivi i poticaji hrvatskih glazbenika židovskoga podrijetla u hrvatskoj kulturi i hrvatskoj glazbenoj baštini«, Znanstveni časopis za hrvatsku kulturu Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu "Kroatologija", vol.1, br. 1, Zagreb, listopad 2010, str. 119. ISSN 1647-8050Šablon:Error-small (Hrčak)
- ↑ 4,0 4,1 (en)EPSTEIN or EPPSTEIN:. Jewish Encyclopedia. Preuzeto 28. 2. 2014
Literatura[uredi | uredi kod]
- Kolar Dimitrijević, Mira (1998). Društvo čovječnosti 1846 - 1946, Zagreb: Židovska općina Zagreb, Kulturno društvo "Miroslav Šalom Freiberger". ISBN 953-97067-3-4
- Kraus, Ognjen (1998). Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj, Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-2-9
