Jud Süß (film, 1940)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Jud Süss (film, 1940))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Jud Süß.
Jud Süß
poster za Jud Süß
RežijaVeit Harlan
ProducentOtto Lehmann
ScenarioVeit Harlan
Eberhard Wolfgang Möller
Ludwig Metzger
PredložakJud Süß; autor:
Wilhelm Hauff
UlogeFerdinand Marian
Werner Krauss
Heinrich George
Kristina Söderbaum
MuzikaWolfgang Zeller
FotografijaSabine Ress
MontažaWolfgang Schleif, Friedrich Karl von Puttkamer, Ludwig Metzger
StudioTerra Film
Datum(i) premijere
8. 9. 1940 (1940-09-08) (Venecija)
Trajanje98 min.
ZemljaTreći Reich Njemačka
Jeziknjemački
Budžet2 mil. RM
Bruto prihod6,5 mil. RM

Jud Süß (sh. Jevrej Süss) je njemački crno-bijeli historijski film snimljen 1940. godine u režiji Veita Harlana, koji je predstavljao jedan od komercijalno najuspješnijih i najpopularnijih filmova iz doba Trećeg rajha, ali koji se zbog antisemitske propagande u svom sadržaju i okolnosti u kojima je nastao danas smatra jednim od najzloglasnijih filmova svih vremena.

Film se temelji na stvarnim događajima u Würtembergu u 18. vijeku, odnosno motivima istoimene pripovjetke Wilhelma Hauffa. Naslovni protagonist, čiji lik tumači Ferdinand Marian, je jevrejski lihvar Joseph Süß Oppenheimer koji svojom "prefriganošću" i spretnošću u baratanju financijama stiče povjerenje vojvode Karla Alexandera. Radnja prikazuje kako polako kao siva eminencija preuzima vlast, te je počinje zloupotrebljavati kako bi pljačkao vojvodine podanike, kao i silovao mlade kršćanske, odnosno arijevske djevojke.

Jud Süß je nastao kao dio kampanje nacističke Njemačke da vlastitoj i međunarodnoj javnosti opravda eskalaciju antisemitskih progona nakon Kristalne noći, odnosno da se Jevreji optuže za kriminal, financijske malverzacije, izazivanje drugog svjetskog rata odnosno subverziju zapadne civilizacije. Slično kao i kod dokumentarnog filma Der ewige Jude, produkciju je vodilu Ministarstvo propagande Reicha na čelu sa Josephom Goebbelsom, ali, za razliku od tog filma, u nju se nije lično miješao Adolf Hitler. To je Goebbelsu omogućilo da antisemitski sadržaj na ekran prenese implicitnim putem, odnosno u obliku raskošne kostimirane melodrame, a što je smatrao daleko efikasnijim.

Goebbels je u film uložio ogromnu svotu novaca, a iskazao je i dodatni pragmatizam u nastojanju da ga učini što kvalitetnijim. Kao glumci su angažirane ličnosti koje nisu bile nacisti, a neke od njih prije dolaska nacista na vlast čak bili i otvoreni simpatizeri ljevice. Vrhunac je bilo korištenja motiva istoimenog romana koji je bio napisao jevrejski pisac Lion Feuchtwanger, iako na način kojim je glavni lik od heroja i mučenika postao negativac.

Jud Süß je premijerno prikazan na venecijanskoj Mostri 1940. godine. Doživio je ogromnu gledanost ne samo u Njemačkoj, nego i u drugim zemljama Osovine i pod osovinskom okupacijom. Prema nekim izvorima, u nekim slučajevima je publiku potakao na spontane izljeve antisemitskog nasilja.

Nakon drugog svjetskog rata su ga u Njemačkoj zabranile savezničke vlasti; Harlan je zbog njega nekoliko godina bio na sudu za zločin protiv čovječnosti, iako se na kraju uspio osloboditi optužbi i do kraja života tvrdio da nije imao pojma o Holokaustu i Konačnom rješenju. Vlada Zapadne Njemačke je pokušala uništiti sve preostale kopije, ali su se ipak pojavile 1950-ih. Danas se uglavnom distribuira među neonacističkim i radikalnim antisemitskim krugovima. Dio filmskih historičara ga, pak, smatra jednim od u tehničkom smislu najboljih filmova svog vremena, odnosno jednim od najefikasnijih primjera filmske propagande.

Snimanju Juda Süßa su posvećena dva filma - njemačko-finski dokumentarni film Harlan - Im Schatten von Jud Süss iz 2008. godine i njemačko-austrijski igrani film Jud Süß – Film ohne Gewissen iz 2010. godine.

Uloge[uredi | uredi kod]

Glumačka postava
Lik Glumac/ica
Joseph Süß Oppenheimer Ferdinand Marian
Levy, Süßov sekretar Werner Krauss
Rabin Löw Werner Krauss
vojvoda Karl Alexander Heinrich George
supruga vojvode Alexandera Hilde von Stolz
Dorothea Sturm Kristina Söderbaum
Vijećnik Sturm, Dorothin otac Eugen Klöpfer
Faber Malte Jaeger
Obrist Röder Albert Florath
Hans Bogner, kovač Emil Heß

Vanjske veze[uredi | uredi kod]