José Clemente Orozco

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
José Clemente Orozco
meksički muralizam, socijalni realizam
Biografske informacije
Rođenje23. studenog 1883.
Ciudad Guzmán, Meksiko
Smrt7. listopada 1949.
Ciudad de Mexico, Meksiko
Opus
Poljeslikarstvo
litografija
PraksaUmjetnička akademija San Carlos
Znamenita djela
Izgarajući čovjek Hospicija Cabañasa u Guadalajari (1939.)
Murali na Sveučilištu Dartmouth u New Hampshiru
Influencija

José Clemente Ángel Orozco Flores (23. studenog 1883., Ciudad Guzmán, Meksiko7. listopada 1949., Ciudad de Mexico) bio je meksički slikar i grafičar, najpoznatiji po svojim monumentalnim muralima (zidnim slikama). S Diegom Riverom i Davidom Alfarom Siqueirosom smatra za jednog od vođa tzv. "meksičkog muralizma". Ova škola slikarstva je kombirala staru meksičku slikarsku tradiciju s modernim europskim stilovima.

Prometej na zidu Sveučilišta Pomona, Kalifornija (1927.)

Životopis[uredi | uredi kod]

Izgarajući čovjek u kupoli Hospicija Cabanas (1936.-39.)

Orozco je rođen u mjestu Zapotlán el Grande (sada Ciudad Guzmán) i kao dječak je izgubio lijevu ruku u igri s barutom[1]. Nakon što je završio srednju školu za poljoprivredu i arhitekturu, Orozco je studirao na Likovnoj akademiji San Carlos u gradu Meksiku.

1920-ih započinje svoje najpolodnije razdoblje meksičkog muralizma, donekle inspirirano talijanskim freskoslikarstvom a dijelom soc-realizmom, te slika murale sa socijalnim i nacionalnim temama u javnim zgradama grada Meksika. Od 1922.-24., Orozco je oslikao zidove zgrade Nacionalnog obrazovanja, a 1925. zidove "Kuće pločica" u gradu Meksiku, a 1926. zid Industrijske škole u Orizabi, Veracruz.

Nakon atentata na generala Obregona i političkih promjena koje su uslijedile u Meksiku, nova vlada nije tolerirala dvosmislene političke poruke meksičkih muralista i oni su morali napustiti državu. Za vrijeme Rooseveltovog New Deala u SAD-u (1927.-34.), Orozco je slikao velike murale na zidovima u New Yorku, New Hampshireu i Kaliforniji. Njeovi murali na Sveučilištu Dartmouth u New Hampshiru, gdje je oslikao više od 3.000 m² i načinio neke od svojih remek-djela, su utjecali na mnoge umjetnike u SAD-u, ali i cijeloj Latinskoj Americi.

Po povratku u Meksiko 1934., Orozco je oslikao zidove slavnog Hospicija Cabañasa u Guadalajari. God. 1940. oslikao je knjižnicu Gabino Ortiz u Jiquilpanu (Michoacán), a od 1942.-44. godine Isusov hospicij (Hospital de Jesús) u gradu Meksiku. "Preporođeni Juárez" iz 1948. godine je bio njegov posljednji mural, umro je i sahranjen slijedeće godine u gradu Meksiku.

Djela[uredi | uredi kod]

On je bio najkompleksniji meksički muralist koji je pored nacionalističkih tema slikao ljudsku patnju i bio je zapanjen formom strojeva. Na njega je formalno najviše utjecao simbolizam, dok je sadržajno bio pod utjecajem komunizma, te je bio jako politički angažiran, osobito za prava seljaka i radnika[2].

Njegova freska "Izgarajući čovjek" (Hombre de fuego) u kupoli Hospicija Cabañas u Guadalajari, kojeg je oslikao od 1936.-39. godine, smatra se remek-djelom meksičke umjetnosti.

Njegovi crteži i prenosive slike su uglavnom izložene u muzeju Carrillo Gil (Ciudad de mexico) i Radionici Orozco u Guadalajari.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Jose Clemente Orozco, An Autobiography, University of Texas Press, Austin, 1962., str. 41.
  2. Tragedy and Triumph: the Drama of José Clemente Orozco 1883–1949 na Mexico Connect (en) Preuzetp 21. prosinca 2011.
  • Alejandro Anreus, Orozco in Gringoland: the Years in New York, University of New Mexico Press, Albuquerque, 2001.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]