Javno-privatno partnerstvo

Izvor: Wikipedia

Javno privatno partnerstvo (JPP ili engl. PPP) je zajedničko, kooperativno djelovanje države s privatnim kompanijama u proizvodnji javnih proizvoda ili pružanju usluga. Deklarirani cilj ove neoliberalne metode koja nastaje tek 1992. godine je ekonomičnija, djelotvornija i učinkovitija (uspješnija) proizvodnja javnih proizvoda ili usluga u odnosu na tradicionalan način pružanja javnih usluga. Jedina službena i javna državna analiza JPPa je dovršena 2009 godine na Novom Zelandu s zaključkom da postoji premalen broj dokaza o koristi JPPa i da je bolje naći druge načine financiranja državnih projekata [1]

Definicija i klasifikacija[uredi - уреди]

Javno-privatno partnerstvo se deklarira kao kooperacija između javnog i privatnog sektora na području planiranja, proizvodnje, pružanja, financiranja, poslovanja ili naplate javnih poslova. Javni sektor to jest država se tom prilikom javlja kao proizvođač i ponuđač takve suradnje – kao partner koji ugovorno definira vrste i obim poslova ili usluga koje namjerava prenijeti na privatni sektor i koji obavljanje javnih poslova nudi privatnom sektoru. Privatni sektor to jest privatne kompanije se javljaju kao partner koji potražuje takvu suradnju, ukoliko može ostvariti profit i koji je dužan kvalitetno izvršavati ugovorno dobivene i definirane poslove.

Tehnički JPP je jedan oblik privatizacije u kojem privatna kompanija preuzima upravu nad državnim objektom ili infrastrukturom u zamjenu za što mora obavljati poslove definirane ugovorom. Nakon isteka ugovorom određene obaveze objekt ili infrastruktura se vraća pod državnu kontrolu.

Razlozi za JPP[uredi - уреди]

Velika Britanija koja početkom 90tih godina dvadesetog veka prva počinje s javnoprivatnim partnerstvom je ujedno jedna od prvih koja vrši djelomičnu analizu razmišljanja o ovom procesu nakon prvog desetljeća provedbe. U toj analizi oni koji podržavaju JPP vole govoriti da su najveći razlozi za nastavak ovog procesa izgrađeni objekti za javnu upotrebu (bolnice, škole i slično) koji nikada ne bi bili izgrađeni bez JPP, a te javne ustanove u sklopu ovog ekonomskog projekta imaju za građane potom veću efikasnost u obavljanju poslova od običnih državnih ustanova. Zadnji argument ujedno postaje činjenica da su projekti JPPa barem kratkoročno jeftiniji od gradnje tih objekata na normalni način. [2]

Razlozi protiv JPP[uredi - уреди]

S druge strane kritičari vole govoriti da će na kraju cijenu svih JPP projekata platiti stanovnici iz svojeg džepa. Britanski sindikati su u toj studiji iz 2002. godine naveli da po već do tada sklopljenim dogovorima svaki britanski stanovnik će godišnje davati za otplatu JPP sklopljenih projekata 5 funti godišnje. Također se dokazalo da neki od do tada sklopljenih projekata su donijeli enormnu dobit privatnim kompanijama to jest štetu državi dok su u drugim slučajevima smanjene plate radnicima koji se prešli s pleća države na ono JPP ili su projekti rađeni ispod tadašnjeg britanskog standarda kako bi privatni investitor uštedio novac i maksimizirao profit. [3] .

Iskustva[uredi - уреди]

Bosna i Hercegovina[uredi - уреди]

Iako je cjelovita Bosna i Hercegovina još uvijek bez zakona o JPP njeni sastavni dijelovi distrikt Brčko i Republika Srpska ga trenutačno provode. Po ovom principu distrikt Brčko je sklopio ugovor o gradnji centra za dijalizu tijekom prve godine što je bio na snazi. [4]

Hrvatska[uredi - уреди]

Zbog velikog broja skandala [5] kojima je državni budžet oštećen JPP je u Hrvatskoj dobio stigmu nove vrste pljačke nakon one privatizacijske. Cijela Hrvatska priča počinje još 1995. kada novostvoreno poduzeće BINA Istra dobiva zadatak da izgradi modernu dvotračnu cestu u Istri što će rezultirati pobunom lokalnog stanovništva, ali i ostankom koncesionara kojemu Hrvatska plaća 17 miliona evra godišnje tako da se općenito računa kako će privatni investitor dobiti oko 3.5 milijardi kuna plus prihod od cestarina (oko 40 milion evra godišnje) koji je oslobođen od PDV]]a dok će uložiti 1.15 milijardi evra [6]

Drugi mnogo veći i zvučniji skandal se dogodio oko JPP u Sunčanom Hvaru [7] [8], slično se potom dogodilo i s dvoranom Arena u Zagrebu. [9]

Srbija[uredi - уреди]

Vidi[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]