Jalta

Izvor: Wikipedia
Jalta
Panorama grada
Panorama grada
Zastava Jalte
Zastava
Grb Jalte
Grb
Koordinate: 44°29′N 34°10′E / 44.483, 34.167
Država  Ukrajina
autonomna republika Emblem of Crimea.svg Autonomna Republika Krim
Vlast
 - gradonačelnik Sergej Brajko
Površina
 - Ukupna 283 km²
Visina 40
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 78 115 [1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 98600 - 98639
Pozivni broj +380-654
Službena stranica www.jalita.com
Karta
Jalta na karti Krim
Jalta
Jalta
Jalta na karti Krima
Mapa Krima sa prikazanom lokacijom većih gradova.

Jalta (ukr./rus.: Ялта, grč.: Γιάλτα) je grad i crnomorsko ljetovalište na južnoj obali poluotoka Krima u ukrajinskoj - Autonomnoj republici Krim od 78 115 stanovnika.[1]

Prema etničkoj pripadnosti u gradu živi najviše Rusa - 65%, Ukrajinaca - 25,7%, Krimskih Tatara - 4%, Bijelorusa - 2%, i ostalih etničkih grupa.

Geografske i klimatske karakteristike[uredi - уреди]

Grad je smješten na mjestu stare grčke kolonije koju su osnovali grčki moreplovci. Jalta leži u dubini jednog od brojnih krimskih zaljeva, okružen šumovitim planinama. U gradu prevladava mediteranska klima tako da je grad okružen mnoštvom vinograda i obližnjih voćnjaka.

Terminom Velika Jalta zove se dio južne krimske obale koji se protezao od mjesta Forosa na zapadu do Gurzufa na istoku, uključujući i grad Jaltu i niz naseljenih mjesta.

Klima grada[uredi - уреди]

U Jalti prevladava suptropska i mediteranska klima; srednja siječanjska temperatura kreće se oko 4 °C. Ovdje vrlo rijetko pada snijeg i nikad se ne zadržava. Srednja srpanjska temperatura kreće se oko 24 °C. Godišnje ima oko 2.250 sunčanih sati i stalno puše lagani povjetarac, što je slično uslovima u francuskoj Nici.

Historija[uredi - уреди]

Mjesto na kojemu se danas nalazi grad Jalta, već je u 12. vijeku kao pomorska luka imalo važnu stratešku ulogu za kijevske i bizantske vlasti. Godine 1475. to je mjesto dospijelo pod vlast Osmanskog carstva u sklopu Krimskog kanata i lokalnog tatrskog stanovništva. Godine 1783. Ruski imperij je zauzeo taj teritorij i od tada ga intenzivno naseljavaju Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi, a omanje lokalno grčko stanovništvo je preseljeno u ukrajinski grad Mariupol.

Početkom 19. vijeka u gradu su živjeli mnogi ukrajinski i ruski aristokrati i poznati umjetnici, poput Lava Čehova, Antona Tolstoja i Petra Čajkovskog. Od 4. do 11. februara 1945. u Livadijskom dvorcu u Jalti održana je Konferencija u Jalti, gdje su velike sile (Sovjetski Savez, Velika Britanija i SAD) odlučivale o uređenju svjetskog poretka nakon Drugog svjetskog rata.

Danas grad Jalta predstavlja jednu od najljepših i najrazvikanijih turističkih destinacija na čitavom Krimu.

V. također[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 "Ukaraine: Krym / Крим" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/ukraine-krym.php. pristupljeno 17. 03. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди]