Jönköping
Jönköping
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 57°46′N 14°09′E / 57.767°N 14.150°E | |
| Država |  Švedska
|
| pokrajina | Småland |
| grofovija | Jönköping |
| Općina | Jönköping |
| Površina | |
| - Urbano područje | 44.82 km²[1] |
| - Područje utjecaja | 1,488.75 km²[1] |
| Najveća visina | 200 |
| Najmanja visina | 90 |
| Stanovništvo (2010.) | |
| - Urbano područje | 89,396[1] |
| - Urbana gustoća | 1,994.6 [1] |
| - Područje utjecaja | 127,382[1] |
| - Gustoća područja utjecaja | 85.6[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 551 xx |
| Pozivni broj | (+46) 36 |
| Službene stranice www.jonkoping | |
| Karta | |
  Jönköping | |
Jönköping čita se Jenčeping je grad na jugu Švedske od 89,396 stanovnika, , on je i administrativni centar istoimene općine od 127,382 stanovnika.[1]
Jönköping je i administrativni centar grofovije Jönköping län koja ima 336,866 stanovnika.[1]
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Jönköping leži na južnom kraju jezera Vättern ali i duž obala jezera Munksjön i Rocksjön, u centru južne Švedske.[2]
Historija[uredi | uredi kod]
Historija Jönköpinga počela je 1283. kad su Franjevci izgradili samostan na tom mjestu, već sljedeće godine mjesto je kraljevskom poveljom dobilo status grada.[2]
Zbog svog strateškog položaja - Jönköping se napatio u ratovima vođenim između Danske i Švedske, u kojima su ga dva puta 1567. i 1612. zapalili vlastiti stanovnici kako bi onemogućili da ga zauzmu Danci. Tako da je današnji grad rezultat obnove koja je započela 1614.[2]
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
Historijske građevine su stara gradska vijećnica, podignuta između 1696. - 1699., Palača apelacionog suda iz 1655., jedna od najstarijih u Švedskoj i Kristinekyrkan (Kristinina crkva) podignuta od 1649. do 1673.[2]
Grad ima i zavičajni muzej i Univerzitet osnovan 1977.[2]
Privreda[uredi | uredi kod]
Vodeća industrija u gradu još i danas je proizvodnja šibica, pored toga proizvodi se i papir, tekstil i strojevi. Jönköping je željeznicom povezan sa glavnim švedskim linijama a do njega mogu doploviti i brodovi jer je kanalom Göta povezan sa tjesnacem Kattegat i Baltičkim morem. [2]
