Izidor Gross
| Izidor Gross | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | Isidor Gross 25. 6. 1860. Kislőd, Austrijsko Carstvo |
| Smrt | 1942. (dob: 81 - 82) Koncentracijski logor Jasenovac |
| Uzrok smrti | ubijen tijekom Holokausta |
| Prebivalište | Karlovac, Kraljevina Jugoslavija |
| Nacionalnost | Jugoslaven |
| Etnicitet | Židov |
| Državljanstvo | Kraljevina Jugoslavija |
| Zanimanje | kantor, šahist |
| Poznat/a po | suosnivač Hrvatskog šahovskog saveza |
| Djeca | Herman Gross |
Izidor Gross (rođen: Isidor) ( Kislőd, Austrijsko Carstvo, 25. 6. 1860 - Koncentracijski logor Jasenovac, 1942), jugoslavenski šahovski velemajstor i kantor Židovske općine Karlovac.[1]
Biografija[uredi | uredi kod]
Izidor Gross je rođen 25. 6. 1960 u mađarskom Kislődu za vrijeme Austrijskog Carstva. 1891 godine Izidor se preselio u Karlovac. U Karlovcu je služio kao kantor u Karlovačkoj sinagogi. Osim rada u Židovskoj općini Karlovac, Izidor je bio vrhunski šahist i ugledan autor knjiga o šahu i problemskom šahu. Izidor je 1908 suosnivao i bio predsjednik Karlovačkog šahovskog kluba. 1912 godine suosnovao je Hrvatski šahovski savez. Objavio je članke o problemskom šahu u raznim inozemnim i domaćim časopisima-novinama. 1909 godine objavio je prvu hrvatska šahovsku knjigu "Šahovska abeceda". 1912 godine Izidor je uspješno organizirao prvi međunarodni šahovski turnir na Balkanu.[1][2][3] Izidor Gross je u vrijeme Holokausta, kao Židov, uhićen i deportiran u Koncentracijski logor Jasenovac.[4][5] Ubijen je u Jasenovcu 1942 godine, zajedno sa sinom Hermanom i snahom Julijom.[6][7]
Izbor iz djela[uredi | uredi kod]
- Rochade und Notation bei Ibn Esra, Druck von T. Schatzky, Breslau (1900)
- Povijest šaha, Knjigotiskara M. Fogina, Karlovac (1912)
- Problemi Karlovačkog medunarodnog šahovskog turnira, Knjigotiskara Dragutina Hauptfelda, Karlovac (1913)
- Šahovska abeceda, Knjižara St. Kugli, Zagreb (1923)
- 150 izabranih problema, Knjigotiskara M. Fogina, Karlovac (1936)
- Humorističke crtice iz jevrejskog života, Knjigotiskara M. Fogina, Karlovac (1938)
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 Zagreb moj grad (Časopis za promicanje zagrebačke povijesti i kulture); Milka Babović; Kralj, kraljica, kula, teklić, konjić i kmetić; stranica 50; broj 43, svibanj / lipanj 2013
- ↑ Hans Schäfer, 1930
- ↑ Židovi u Karlovcu. Paviljon Katzler. Preuzeto 16. 12. 2013
- ↑ (en)Joseph Levine and Solomon Mendelson: Ishei yisrael u-t’fillatam; A Memorial List of European Cantors Martyred During the Shoah: page 10: 1. 1. 2013
- ↑ (en) Izidor Gross. Stranica svjedočanstva Edit Anav (unuka). Yad Vashem. Preuzeto 16. 12. 2013
- ↑ (en) Herman Gross. Stranica svjedočanstva Edit Anav (kći). Yad Vashem. Preuzeto 16. 12. 2013
- ↑ (en) Julia Gross. Stranica svjedočanstva Edit Anav (kći). Yad Vashem. Preuzeto 16. 12. 2013
Literatura[uredi | uredi kod]
- Schäfer, Hans (1930). Internationale galerie moderner problem komponisten.