Izet Sarajlić

Izvor: Wikipedia
Izet Sarajlić
Nema slobodne slike
Rođen/a Doboj
Umro/la Sarajevo

Izet Sarajlić (Doboj, 16. mart 1930. — Sarajevo, 2. maj 2002.) je bosanskohercegovački historičar filozofije, esejist, prevodilac i pjesnik.

Biografija[uredi - уреди]

Izet Sarajlić diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, odsjek Filozofije i komparativistike, doktorirao filozofske nauke. Član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Radio kao redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Kao član Društva pisaca BiH, zajedno sa Huseinom Tahmiščićem, Ahmetom Hromadžićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom, pokreće međunarodnu književnu manifestaciju "Sarajevski dani poezije" u organizaciji Društva pisaca BiH 1962. godine.

Bibliografija[uredi - уреди]

  • "U susretu", poezija, Polet, Sarajevo, 1949.
  • "Sivi vikend", poezija, Narodna prosvjeta, Sarajevo, 1955.
  • "Minutu ćutanja", poezija; Svjetlost, Sarajevo, 1960.
  • "Posveta", poezija, Prosveta, Beograd, 1961.
  • "Tranzit", poezija, Veselin Masleša, Sarajevo, 1963.
  • "Intermeco", poezija, Bagdala, Kruševac, 1965.
  • "Godine, godine", poezija, Nolit, Beograd, 1965.
  • "Portreti drugova", proza, Svjetlost, Sarajevo, 1965.
  • "Putujem i govorim", poezija i proza, Svjetlost, Sarajevo, 1967.
  • "Ipak elegija", poezija, Prosveta, Beograd, 1967.
  • "Vilsonovo šetalište", poezija, Svjetlost, Sarajevo, 1969.
  • "Stihovi za laku noć", poezija, Prosveta, Beograd, 1971.
  • "Pisma", poezija, Svjetlost, Sarajevo, 1974.
  • "Koga će sutra voziti taksisti", memoarska proza, prvo izdanje Veselin Masleša, Sarajevo, 1974. drugo izdanje Delta-pres, Beograd 1980., treće izdanje Feral Tribune, Split, 1998.
  • "Nastavak razgovora", poezija, Slovo ljubve, Beograd, 1977.
  • "Trinaest knjižica poezije", poezija, Jedinstvo, Priština, 1978.
  • "Knjiga prijatelja", prevodna poezija s komentarima o autorima, Svjetlost, Sarajevo, 1981.
  • "Neko je zvonio", poezija, Gradska biblioteka Čačak, Čačak, 1982.
  • "Nekrolog slavuju", poezija, Prosveta, Beograd, 1987.
  • "Slavim", poezija i proza, Udruženje književnika Crne Gore, Titograd, 1988.
  • "Oproštaj sa evropskim humanističkim idealizmom", poezija, Univerzitetska riječ, Nikšić, 1989.
  • "Sarajevska ratna zbirka", prvo izdanje Nedjelja, Sarajevo, 1992. peto izdanje Oko Sarajevo, 1995.
  • "Knjiga oproštaja", Rabic, Sarajevo, 1996, drugo izdanje 1997.
  • "30. februar", poezija, Rabic, 1998.
  • "V.P.", proza, Rabic, 1999.
  • "Filozofijska i sociologijska bibliografija SRH od 1945-1962", Institut društvenih nauka, Beograd, 1966.
  • "Franciskus Patricijus", Institut društvenih nauka, Beograd, 1968.
  • "Patricijeva kritika Aristotelesa", Hijatus, Zenica, 1996.
  • "Patricijeva filozofija bitka", Institut za fiozofiju, Zagreb, 1970.
  • "Biće beskonačnog", Svjetlost, Sarajevo, 1973.
  • "Hrestomatija etičkih tekstova patristike-skolastike renesanse", Svjetlost, Sarajevo, 1978.
  • "Pohvala filodoksiji", Veselin Masleša, Sarajevo, 1978.
  • "Osnovi marksizma sa teorijom i praksom socijalističkog samoupravljanja", koautor, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
  • "Logos u Herakleitosa", Dialogos, Sarajevo, 1997.

Nagrade[uredi - уреди]

  • Druga nagrada Saveza Jevrejskih opština Jugoslavije, 1971.
  • Dvadesetsedmojulska nagrada, 1963.
  • Disova plaketa, 1982.
  • Zmajeva nagrada, 1985.
  • Nagrada Branko Miljković, 1987.
  • Nagrada ZAVNOBiH za životno djelo, 1989.
  • Fund for Free Expression Award U.S.A. 1993.
  • Italijanska nagrada Mediterranneo, 1997.
  • Nagrada Erguvan' '- Turska, Istanbul, 1997.
  • Premio Finaleinsieme, Modena, Italija, 1998.
  • Nagrada Alberto Moravija, Italija, 2001.
  • Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva, 2002.
  • Počasni građanin grada Salerna, Italija, 2002.

Vanjske veze[uredi - уреди]