Ivan Goran Kovačić
| Ivan Goran Kovačić | |
|---|---|
 Ivan Goran Kovačić sa partizanima, tokom 4. ofenzive. |
|
| Osnovni podaci | |
| Rođenje | 21. mart 1913. Lukovdol, Austrougarska (danas Hrvatska) |
| Smrt | 13. jul 1943 Vrbnica kraj Foče, NDH (danas BiH) |
| Zanimanje | pjesnik |
| Jezik | hrvatski |
| Nacionalnost | hrvatska |
| Djelo | |
| Žanrovi | poezija, filmska kritika |
| Znamenita djela | Jama |
Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski Kotar, 21. ožujka 1913. - okolica Foče, 13. srpnja 1943.) je bio hrvatski pjesnik, pisac i partizanski borac.
Poznat je po poemi Jama koja opisuje ustaške zločine počinjene u drugom svjetskom ratu. Tokom pete neprijateljske ofanzive su ga zaklali četnici.[1]
Sadržaj/Садржај |
Životopis [uredi - уреди]
Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, prve tri godine realne gimnazije završava u Karlovcu, odakle prelazi u Zagreb. Po maturi upisuje slavistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ali vrlo brzo prekida studij intenzivnije se posvećujući književnom i novinarskom radu. Prvo novinsko namještenje dobiva 1936. godine i otada se uzdržava baveći se novinarskim poslovima; uređuje kulturne rubrike, najprije u «Hrvatskom dnevniku», potom u «Novostima».
Prije rata je bio simpatizer Hrvatske seljačke stranke, a koncem 1942. zajedno s Vladimirom Nazorom bježi iz Zagreba te se priključuje partizanima, sudjeluje u napornim marševima po Bosni, ali istodobno intenzivno piše; koncem lipnja i početkom srpnja 1943. nalazi se u istočnobosanskom selu Vrbici skrivajući se od četnika, koji su ga i ubili 13. srpnja u blizini Foče. Njegov grob ostao je nepoznat, baš onako kako je bio poželio (pjesma-epitaf Moj grob).
„Goran Kovačić, nije proživio nedaće pete ofanzive. Mladi hrvatski pjesnik, koji je u pjesmi "Jama" tako snažno oformio najžešći u ovom ratu ispjevani protest protiv ustaških pokolja nad Srbima, bio je ubijen od "srpskih osvetnika", četničkih izroda, tih švapskih i ustaških saveznika. Prerezali su grlo, koje je tako iskreno i snažno grmjelo iz bratske hrvatske duše protiv ustaških zločina nad srpskom nejači. Nikada poštenije i čovječnije djelo pjesnika nije bilo grđe kažnjeno i nikad čelo ubice nije bilo ukaljano sramnijim zločinom. Čitajući Goranovu "Jamu", pokoljenjima i pokoljenjima srpske omladine stezat će se srce nad zločinima, koji su izazvali takav krik pjesnika, ali isto tako i nad zločinom, koji je tome divnom galebu prerezao grlo.[2]“
Djela [uredi - уреди]
- Poezija (1932.)
- Dani gnjeva (1936.)
- Ognji i rože (posthumno objavljeno)
- Sveti psovač (posthumno objavljeno)
- Eseji i ocjene (posthumno objavljeno)
Fiktivni portreti [uredi - уреди]
O Ivanu Goranu Kovačiću je godine 1979. je snimljen istoimeni film, gdje je njegov lik tumačio Rade Šerbedžija. Dvije godine kasnije je u TV-seriji Nepokoreni grad jedna epizoda bila posvećena njegovom i Nazorovom bijegu iz Zagreba; u njoj je Ivana Gorana Kovačića tumačio pjesnik Enes Kišević.
Izvori [uredi - уреди]
Eksterni linkovi [uredi - уреди]
- Poema Jama
- Text of Jama (English)
- Esej Miljenka Jergovića iz 2012. godine
