Ivan Focht

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ivan Focht
Rođenje(1927-06-07)7. 6. 1927.
Sarajevo, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Smrt20. 10. 1992. (dob: 65)
Zagreb, Hrvatska
PočivališteMirogoj, Zagreb
NacionalnostJugoslaven
Ostala imenaIvan Foht
EtnicitetŽidov
DržavljanstvoHrvatska
Alma materFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zanimanjefilozof, mikolog
RoditeljiJosip Foht
Sara (Ozmo) Foht
RodbinaVlatko Foht
(brat)

Ivan Focht (Sarajevo, 7. 6. 1927 - Zagreb, 20. 10. 1992), jugoslavenski filozof i mikolog.

Biografija[uredi | uredi kod]

Ivan Focht je rođen 7. 6. 1927 u Sarajevu u židovskoj[1][2] porodici Josipa i Sare-Šarlote Foht.[3] Ivanov otac, majka i mlađi brat Vlatko su stradali za vrijeme Holokausta.[3] Tijekom Drugoga svjetskoga rata, 1944 godine, cijela porodica Foht je uhićena, pošto je u njihovoj kući otkriven materijal vojne prirode i tiskara mjesnoga komiteta Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). Izbjegavši smrt, skokom sa drugog kata zatvora u zgradi Župskoga redarstva,[3] Ivan se pridružio Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije (NOVJ).[2] Nakon rata pohađao je i završio Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u klasi Vladimira Filipovića. Nakon obrane doktorske teze vratio se u Sarajevo, gdje je predavao estetiku na odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i na Muzičkoj akademiji sve do odlaska u mirovinu. Potom se preselio u Zagreb, gdje je proveo ostatak života.[4][5]

Ivan je bio filozof fenomenološke orijentacije, koji se već u ranim djelima odmicao od marksističkog i psihologističkog tumačenja umjetnosti. Glazba je u njegovim tekstovima imala ontološku prednost u odnosu na sve ostale umjetnosti. U glazbenoj umjetnosti, osobito onoj Bachovoj, Focht je pokušavao razotkriti bitnost pitagorejskog ostvarenja glazbe. Utemeljena brojem te na zakonima kosmosa što su ih ustanovili Pitagora i njegovi učenici, Bachova glazba prema tumaćenju Ivana Fochta nije puki odraz subjekta, niti odraz društvene zbilje, jednako tako ona nije izraz ljudskih osjećaja, nego tajna života ustrojena i ugođena prema kozmičkim zakonima.[4][5]

Ivan Focht se pored estetike bavio i gljivarstvom, te je objavio nekoliko značajnih knjiga o gljivama. Također je bio jedan od prvih teoretičara znanstvene fantastike u nas, smatrajući kako je naše doba doba odumiranja filozofije, odnosno doba znanosti i znanstvene fantastike. Bio je dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.[4][5] Ivan Focht je umro u Zagrebu, 20. 10. 1992 godine. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoju.[6]

Djela[uredi | uredi kod]

Knjige[uredi | uredi kod]

  • Istina i biće umjetnosti, Sarajevo: Svjetlost, (1959)
  • Mogućnost, nužnost, slučajnost, stvarnost / Hegelovo učenje o odumiranju umjetnosti, Sarajevo: Veselin Masleša, (1961)
  • Moderna umetnost kao ontološki problem, Beograd: Institut društvenih nauka, (1965)
  • Uvod u estetiku, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika, (1972)
  • Tajna umjetnosti, Zagreb: Školska knjiga, (1976)
  • Gljive Jugoslavije, Beograd: Nolit, (1979)
  • Savremena estetika muzike: Petnaest teorijskih portreta, Beograd: Nolit, (1980)
  • Ključ za gljive, Zagreb: Naprijed, (1986)
  • Naši vrganji, Zagreb: Znanje, (1987)

Izabrani članci[uredi | uredi kod]

  • Marks o ljudskoj slobodi, Zora, 3, br. 9, 38-46, (1950)
  • Shematiziranje podjele materijalizam-idealizam u obradi istorije filozofije, Pregled, 3, br. 10, (1953)
  • Realizam-modernizam, Kulturni radnik, br. 10, 7-14, (1956)
  • Neobičan položaj moderne muzike, Kulturni radnik, br. 1-2, 14-20, (1957)
  • Pavle Stefanović, "Tragom tona", Izraz, br. 7-8, 101-104, (1958)
  • Apstraktno slikarstvo pod udarima, Izraz, br. 7-8, (1959)
  • Najnoviji Lukačev estetički pokušaj, Izraz, 3, knj. 6, br. 11-12, 488-500, (1959)
  • Tegobe teorije odraza, Izraz, 5, knj. 2, 149-165, (1961)
  • Humanost umjetnosti, u: Branko Bošnjak i Rudi Supek (ur.), Humanizam i socijalizam, knj. 1, Zagreb: Naprijed, 217-234, (1963)
  • Izgledi fenomenološke estetike muzike, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 3, knj. 6, br. 11, 679-712, (1964)
  • Umjetnička tehnika i tehnifikacija umjetnosti, Praxis, 3, br. 2, 167-180, (1966)
  • Granica Hartmannove estetike, Praxis, 4, br. 5-6, 749-754, (1967)
  • Umjetnost i partijnost, Izraz, 9, br. 8-9, 815-822, (1967)
  • O knjizi Dragutina Gostuškog "Vreme umetnosti", Treći program Radio Beograda, br. 1, proljeće, 245-254, (1969)
  • Estetički programi časopisa, Treći program Radio Beograda, br. 2, ljeto, 219-230, (1969)
  • Teorijski autoportret, Treći program Radio Beograda, br. 4, zima, 324-332, (1970)
  • Modalitet umjetnosti, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 9, 338-346, (1971)
  • Umjetnost kao objektivirani duh, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 10-11, 552-558, (1971)
  • Adornova podjela umjetnosti na "avangardnu" i "masovnu", Kulturni radnik, br. 5, 83-89, (1972)
  • La notion pythagoricienne de la musique: contribution a sa determination, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 3, br. 2, 161-172, (1972)
  • Korčulanske gljive sabrane u prosincu, Zbornik otoka Korčule, sv. 2, 229-240, (1972)
  • Šta je muzika, Treći program Radio Beograda, br. 16, zima, 345-354, (1973)
  • Ukus malograđanina, Treći program Radio Beograda, br. 17, proljeće, 259-266, (1973)
  • "Forma" i forme, Treći program Radio Beograda, br. 18, ljeto, 325-366, (1973)
  • Otvorenost za vrednote, Treći program Radio Beograda, br. 19, jesen, 59-70, (1973)
  • Adornos gnoseologistische Einstellung zur Musik, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 5, br. 2, 265-276, (1974)
  • Andreas Liess: Der Weg nach Innen (Ortung ästhetischen Denkens heute), Verlag San Michele, Zürich 1973, pp. 134 (recenzija), International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 5, br. 2, 346-350, (1974)
  • Amuzija hegelijanstva, Polja, 20, br. 186-187, 12-14, (1974)
  • Slika čovjeka i kosmosa, Treći program Radio Beograda, br. 21, proljeće, 523-562, (1974)
  • Granice ontologije umjetnosti u istraživanju književnog djela, Teka, br. 8, proljeće, 318-328, (1975)
  • Geneza literature, Treći program Radio Beograda, br. 24, zima, 71-128, (1975)
  • Filozofija prirode, Treći program Radio Beograda, br. 27, jesen, br. 27, 29-112, (1975)
  • Put k ontologiji umjetnosti, u: Ante Marušić (ur.), Svijet umjetnosti: Marksističke interpretacije, Zagreb: Školska knjiga, 195-212, (1976)
  • Esej kao protuteža filosofijskom sistemu, Delo, 22, br. 5, 30-39, (1976)
  • Gljive dubrovačkog kraja, Dubrovnik, br. 6, 89-102, (1976)
  • Muzika i simbolika brojeva, Polja, 23, br. 220-221, 3-6, (1977)
  • Smrt i beskonačnost, Polja, 24, br. 236, 31-33, (1978)
  • Filozofija muzike, u: Dobroslav Smiljanić (ur.), Filozofija umetnosti, Beograd: Kolarčev narodni univerzitet, 145-155, (1978)
  • Filozofija izvan struke, Treći program Radio Beograda, br. 36, zima, 195-216, (1978)
  • Savremeni estetičari muzike: Muzičari o muzici, Treći program Radio Beograda, br. 39, jesen, 451-481, (1978)
  • Filozofski pogledi Franca Kafke: Jedan nacrt, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 3, 251-259, (1979)
  • Metaestetika ili estetike marksizma, u: Sreten Petrović, Marksistička estetika: Kritika estetičkog uma, Beograd: BIGZ, 1-9, (1979)
  • Problem identiteta muzičkog djela, Život umjetnosti, br. 29/30, 92-102, (1980)
  • Jankelevičev muzičko-estetički agnosticizam, Polja, 26, br. 256-257, 197-200, (1980)
  • Kriza ili kataklizma: Hegel i moderna umetnost, Politika, broj 10, (1980)
  • Glazba i gljive padoše nam s neba, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 6, 195-201, (1981)
  • Nesreća u sreći, Polja, 27, br. 264, 57-59, (1981)
  • Estetika i moderna umjetnost, Polja, 29, br. 288, 70-72, (1983)

Prijevodi i predgovori[uredi | uredi kod]

  • Günther Anders: Kafka - za i protiv, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Narodna prosvjeta, (1955)
  • Benedetto Croce: Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika, preveo Vinko Vitezica, predgovor Ivan Focht, Zagreb: Naprijed, (1960)
  • György Lukacs: Prolegomena za marksističku estetiku: posebnost kao centralna kategorija estetike, preveo Milan Damjanović, uvodna studija Ivan Focht, Beograd: Nolit, (1960)
  • Max Raphael: Teorija duhovnog stvaranja na osnovi marksizma, preveo Konstantin Petrović, predgovor Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša, (1960)
  • Max Dessoir: Estetika i opća nauka o umjetnosti, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša, (1963)
  • Theodor W. Adorno: Filozofija nove muzike, preveo i predgovor napisao Ivan Focht, Beograd: Nolit, (1968)
  • Eduard Hanslick: O muzički lijepom, predgovor i prijevod Ivan Focht, Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod, (1977)
  • Vladimir Jankélévitch: Muzika i neizrecivo, prevela Jelena Jelić, predgovor Ivan Focht, Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada, (1987)

Reference[uredi | uredi kod]

Partizanska spomenica 1941. Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.
  1. ↑ Lamed (List za radoznale); Predrag Finci; Sarajevski Pinkas; stranica 11; godina 6., broj 7., srpanj 2013., Preuzeto 31. 3. 2014
  2. ↑ 2,0 2,1 Mile Stojic (28. 4. 2000). Huni su razbili srce kontinenta. Dani. Arhivirano iz originala na 14. 2. 2013. Preuzeto 31. 3. 2014
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 Miljenko Jergović. Ulica porodice Foht, ili kraj umjetnosti. Radiosarajevo.ba. Preuzeto 28. 10. 2015
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 Ivan Focht. bh-leksikon.ba. Preuzeto 31. 3. 2014
  5. ↑ 5,0 5,1 5,2 Ljerka Schiffler, »Ivanu Fochtu - In memoriam«, Časopis Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 8, No. 1-2 (35-36), Zagreb, prosinac 1992., str. 5. – 6., ISSN 1847-4489 (Hrčak)
  6. ↑ Gradska groblja Zagreb: Ivan Focht, Mirogoj RKT-64-I-16
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Focht&oldid=41832689