Historija Grenlanda

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Istorija Grenlanda)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Satelitski snimak Grenlanda

Grenland (grenl. Kalaallit Nunaat; dan. Grønland) je teritorija Kraljevine Danske sa sopstvenom upravom.

Otkriće Grenlanda[uredi | uredi kod]

Crkva Hvalsi iz 1408. godine

Iako su postojale izvesne naseobine Eskima još u praistoriji (sa Grenlanda potiče nekoliko paleoeskimskih kultura, od kojih je najpoznatija ranodorsetska), njegova negostoljubiva klima učinila je da ovo ostrvo postane nenaseljeno oko 200-te g., kada je iščezla ranodorsetska kultura. Iz tog razloga Grenland je Evropljanima ostao nepoznat sve do kraja 10. veka (verovatno 982. g.), kada ga je otkrio i istražio Erik Crveni, Islanđanin - norveški prognanik i otac Lejfa Eriksona. Upravo pod njegovim vođstvom je bio organizovan veći broj naselja, koja ipak nisu bila dugog veka. Razlog tome bilo je, najverovatnije, malo ledeno doba koje je oko 15. veka, glađu izmorilo, sve islandske naseljenike. Skoro ceo vek nije postojao nikakav kontakt sa Grenlandom, da bi tek 1585. g., sa intenziviranjem potrage za Severozapadnim prolazom, on bio ponovo "otkriven". To je učinio engleski moreplovac Džon Dejvis. On je, ponovo, u potpunosti, istražio Grenland zajedno sa Henrijem Hadsonom i Viljemom Bafinom. Tada je, prvi put, urađena detaljna karta zapadnog Grenlanda.

Danska vlast[uredi | uredi kod]

Lovac na medvede 1904. godina

Država Danska (tačnije unija Danska-Norveška)

je svoju vlast uspostavila 1721. g. tako što je norveški misionar Hans Egede osnovao misiju u Godthåb-u (današnji Nuuk, glavni grad Nuk), čime je praktično ova unija položila pravo na teritoriju Grenlanda. Raspadom unije između Danske i Norveške, sporazumom u Kilu 1814. g., počela su sporenja za pravo na Grenland između ove dve zemlje. Takođe su i Amerikanci polagali izvesna prava na Grenland, zahvaljujući istraživanjima Roberta Edvina Perija, ali je problem sa njima razrešen prilikom američke kupovine Devičanskih ostrva od Danske 1917. g. Što se tiče prava Norveške, situacija nije bila rešena baš toliko lako. Maja 1921. g. Danska je proglasila Grenland za teritoriju u njenom potpunom vlasništvu, kako bi mogla nesmetano da protera norveške lovce i ribare. To je navelo grupu norveških lovaca da jedan deo istočne obale proglase norveškom teritorijom, što je, 1931. g., priznala i norveška vlada. Danska se žalila Međunarodnom sudu pravde u Hagu, koji je 1933. g. presudio u njenu korist i norvešku okupaciju proglasio protivpravnom.

Američki protektorat[uredi | uredi kod]

Američka vojna baza u Tuli

Drugi svetski rat i nemačka okupacija Danske, ponovo su uticali na pitanje suvereniteta nad Grenlandom. 09. aprila 1941. g. američka vlada i danski ambasador u Vašingtonu postigli su sporazum kojim je danska vlada ovlastila SAD da "konstruišu i održavaju poletno-sletna polja, infrastrukturu za sletanje i poletanje hidroaviona i svu radio i meteorološku infrastrukturu koja je potrebna" kako bi se sprečio dalji nemački pohod ka zapadu. SAD su, istovremeno, preuzele sva prava i obaveze protektora Grenlanda (doduše priznajući neefektivni danski suverenitet). Ovakvo stanje trebalo je da traje samo do kraja rata, međutim, Amerikanci izgleda posle toga nisu imali na umu povlačenje sa Grenlanda, pa je Danska morala da, 1947. g., zvanično zahteva prekid sporazuma iz 1941.

Razlog američke "zagrejanosti" za Grenland bila je činjenica da je on (Grenland) uzrok mnogim klimatskim promenama na severnoj hemisferi, tako da onaj ko ima podatke o vremenu na Grenlandu može da predvidi stanje klime iznad severnog Atlantika i zapadne Evrope, što je (imajući u vidu (ne)razvijenost globalnih meteoroloških službi u ono vreme) predstavljalo značajnu stratešku prednost u odnosu na Istočni blok. Problem je razrešen tek 10 godina kasnije, sporazumom iz aprila 1951. kojim je dato pravo Danskoj da, u narednih 20 godina, ostvaruje pravo kontrole nad glavnom američkom vojno-pomorskom bazom na Grenlandu, kao i da zasniva zajednička (sa SAD) odbrambena područja (pre svega radio i meteorološke instalacije). Ovaj ugovor je, naravno, predstavljao samo formalnost, koji je, u suštini, dao legitimitet daljem prisustvu američkih vojnih snaga na Grenlandu. Zašto? Zato što je dve godine ranije (1949.) osnovan NATO savez, čiji je član, od osnivanja, bila i Danska, a članice NATO pakta su u obavezi da ustupe vojne baze za potrebe Saveza, ali imaju pravo da postavljaju neka ograničenja. A upravo to je, ovim ugovorom, oduzeto Danskoj.

Grenland danas[uredi | uredi kod]

Danskim ustavom od maja 1953., Grenland je postao integralni deo Danske monarhije i dobio predstavnike u danskom Folketingu. 1972. sa Danskom ulazi u EU, a 1979. g., kao posledica referenduma, Grenland je dobio lokalnu vlast - sopstvenu izvršnu vlast, parlament (iako i dalje daje dva predstavnika u danskom parlamentu) i sudove, ali je Danska zadržala kontrolu nad spoljnim poslovima. Na novom referendumu (feb. 1982. g.), građani Grenlanda su, tesnom većinom, odlučili da Grenland istupi iz Evropske unije, što je i dovršeno, 1985. godine.