Islandska Slobodna Država

Izvor: Wikipedia
Þjóðveldið Ísland
Islandska Zajednica
Zajednica
? [[Datoteka:Coats of arms of None.svg|border|30px]]
930–1262 Royal Standard of Norway.svg ?

Zastava of {{{common_name}}}

Zastava

Položaj Islanda
Glavni grad Þingvellir
Jezik/ci staroislandski
Politička struktura Federacija
Važni poglavice (goðar)
 - 1199-1238 Sturla Sighvatsson
 - 1208-1245 Kolbeinn ungi Arnórsson
 - ????-1256 Þórður kakali Sighvatsson
 - 1208-1268 Gissur Þorvaldsson
 - 1214-1284 Sturla Þórðarson
Prime minister
 - 985-1001 Þorgeir Ljósvetningagoði
 - 1004-1030 Skapti Þóroddsson
 - 1031-1033 Steinn Þorgestsson
 - 1034-1053 Þorkell Tjörvason
 - 1054-1062/1072-1074 Gellir Bolverksson
 - 1063-1065/1075 Gunnar Þorgrímsson Mudri
Legislatura Lögrétta of Alþingi
Historijska era Srednji vijek
 - Osnovan Alþingi
 - priznanje vlasti norveškog kralja
Area 103,000 km? (39,769 sq mi)
Stanovništvo
 -  est. 50,000 
     Gustina 0.5 /km?  (1.3 /sq mi)
Danas dio  Island

Islandska Zajednica (islandski: Þjóðveldið), također poznata i kao Islandska Slobodna Država ili Islandska Republika bila je država koja je postojala na današnjem Islandu od oko 930. do 1262. godine. Osnovali su nordijski doseljenici i njihovi potomci, uglavnom iz današnje Norveške; kao tradicionalni datum nastanka se navodi godina 930. kada se prvi put sastao Althing ili opća skupština, koja dan-danas djeluje kao islandski parlament, a u koji je u vrijeme Zajednice služio kao glavno zakonodavno i sudsko tijelo. Za Zajednicu, odnosno Island u to vrijeme, je bilo karakteristično da nije imala državnog poglavara; skupštinom su tek ceremonijalno predsjedali potomci Ingolfra Arnarsona, prvog naseljenika na Islandu; na nižoj razini su postojale poglavice (goðar) koje su upravljale nižim upravnim jedinicama poznatim kao goðorð - svojevrsnim klanovima kojima se, nezavisno od porijekla, mogao po volji pridružiti svaki Islanđanin. Odlukom Allthinga je godine 1000. je cijeli Island prešao na kršćanstvo, a 1177. su njegovi zakoni, dotada prenošeni usmenom predajom, uredno zapisani (Grágás). U 13. vijeku je Zajednica došla u krizu zbog višedecenijskih krvavih sukoba među klanovima, poznatih kao Doba Sturlunga, ali i zbog političkog pritiska norveških kraljeva. Godine 1262. su islandski poglavice potpisali tzv. Stari pakt kojim su se zakleli na vjernost norveškom kralju Haakonu IV kao svom državnom poglavaru. Time je prestala postojati Islandska Zajednica kao samostalna država.

Islandska Zajednica je sa svojim društveno-političkim uređenjem atipičnim za Evropu u srednjem vijeku, odnosno za cijelu evropsku historiju uopće, privukla pažnju historičara i politologa u 19. vijeku, prvenstveno onih anarhističke orijentacije. Mnogi anarhistički teoretičari njeno 300-godišnje postojanje smatraju krunskim dokazom u prilog tezi da anarhija može funkcionirati kao oblik društvenog uređenja.

Izvori[uredi - уреди]