Irshad Manji

Izvor: Wikipedia
Irshad Manji

Irshad Manji, 2007
Osnovni podaci
Rođenje 1968 (dob 45–46)
Uganda
Nacionalnost kanadska
Djelo
Znamenita djela Allah, Liberty and Love, The Trouble with Islam Today, Faith Without Fear
Znamenite nagrade Honorary Doctorate, University of Puget Sound, 2008, World Economic Forum "Young Global Leader"

irshadmanji.com

Irshad Manji (fonetski Iršad Mandži, arapski: إرشاد مانجي‘Irshād Mānjī, Gudžarati: ઇરશાદ માનજી Irshād Mānji; rođena 1968.) je kanadska spisateljica, novinarka, islamska feministica i kritičarka islamskog fundamentalizma.

Poznata je po svom zagovaranja idžtihada.

Život[uredi - уреди]

Rođena je u Ugandi 1968. godine, odakle se nakon proterivanja južnoazijskih emigranata seli u Kanadu gde paralelno pohađa javnu i versku školu. Diplomu iz istorije ideja stekla je na univerzitetu British Columbia.[1] Nakon toga postaje urednik dnevnih novina Otawa Citizen i političkih emisija u kojima iznosi svoje liberalne stavove o manjinama u islamu. Osnivačica je i predsednica humanitarne organizacije Itjihad, čiji cilj je razvijanje i podsticanje kritičkog razmišljanja i ohrabrivanje drugačijeg mišljenja. Saradnica je Evropske fondacije za demokratiju i voditeljka projekta Moralna hrabrost na njujorškom univerzitetu.

Autorka je višestruko nagrađivanog dokumentarca Faith Without Fear u kojem istražuje istoriju islama. Svetsku slavu je postigla knjigom The Trouble with Islam Today, prevedenom na više od trideset jezika, u kojoj pokušava da pomiri veru u Alaha i ljubav prema slobodi pozivajući na reformu islama.[2] Borbu protiv nasilja u Božije ime Manji nastavlja i u svojoj sledećoj knjizi Allah, Liberty, Love u kojoj poziva sve ljude, bez obzira na veroispovijest, da mržnji, strahu i netoleranciji suprotstave hrabrost, moralnu čvrstinu i univerzalne ljudske vrednosti. U knjizi izlaže svoju viziju reforme islama kroz ljubav, ličnu odgovornost i poštovanje individualnog integriteta i suprotstavlja se svakom obliku fundamentalizma i isključivosti. Knjiga govori o iskušenjima modernog islama, i univerzalnim temama, poput građanske hrabrosti, suživota, prava na ljubav, feminizma, homoseksualnosti, porodičnih i društvenih vrednosti.[3] Kada je knjiga promovirana u Nizozemskoj, 22 pripadnika džihadskog pokreta došli su na promociju i prijetili joj smrću.[4]

2012. godine je svoju knjigu promovisala u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. U Tuzli ju je primio tuzlanski imam s kojim je razgovarala o tradiciji islama na ovim prostorima.[5]

Dela[uredi - уреди]

  • Faith Without Fear
  • The Trouble with Islam Today, 2004.
  • Allah, Liberty and Love

Njene kolumne objavljuje New York Times, The Wall Street Journal, The Times, The Globe and Daily Mail.

Stavovi[uredi - уреди]

Wikicitati „Islam je onakav kakvim ga naprave muslimani. Upravo kako su hrišćani i Jevreji reinterpretirali problematične dijelove svojih knjiga za nove vijekove, i muslimani moraju uraditi nešto slično.[6]
()

Mandži oštro kritikuje podređenu ulogu žene u islamu, islamski antisemitizam, nekritičko prihvatanje i tumačenje Kurana i netoleranciju prema manjinama. Ona objašnjava kako je moguće dostići reforme islama na nenasilan način, civilizovan i produhovljen način.

Iršad Manji podseća da Islam baštini svetle i emanciopatorske tradicije, poznate kao zlatni vek islama, koji je trajao od 750. do 1250. godine. U to vreme u islamskim zemljama hrišćani su zajedno sa muslimanima prevodili grčku filozofiju. U tom periodu Kuran su alegorično, a ne doslovno, tumačili filozofi. U Španiji, muslimani su razvili „kulturu trpeljivosti“ sa Jevrejima. Manji navodi da je islamski doprinos zapadnoj kulturi: gitara, sirup protiv kašlja, univerzitet, algebra, turska kafa… Iršad Manji smatra da je sve krenulo naopako kada su u Arabiji počeli doslovno tumačiti Kuran. Krajem zlatnog veka prihvaćena je odluka jednog od halifa „da vernici moraju prihvatiti ono što propisuje Kuran, bez pogovora i pitanja „kako“? To je dovelo do gušenja slobodne misli, tradicija idžihada (trpeljivosti) je napuštena, a pravo na mišljenje postalo je vlasništvo muftija. Ona zaključuje da je u islam u stvari uneta arapska pustinjska kultura (gde podređeni moraju nekritički šeiku izražavati pokornost) i da je danas potrebno „pustinjska pravila odstraniti iz islamskog života“.[7]

Priznanja[uredi - уреди]

Irshad Manji je proglašena feministkinjom 21. vijeka prema magazinu "Ms", a Američko društvo za unapređivanje islama proglasilo ju je "muslimanskim vođom sutrašnjice". Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja za svoj rad, između ostalog Emmy nagrade.[8]

Vidi još[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]