Intel 80386

Izvor: Wikipedia
Procesor 80386 tvrtke Intel

Intel 80386 je 32 bitni procesor predstavljen 1985. godine. Prva inačica procesora imala je 275 000 tranzistora. 80386 mogao je bez problema izvesti većinu programskog koda namijenjenog njegovim prethodnicima. Mogao je izvesti 11.4 MIPSa.

Proizvodnja[uredi - уреди]

Predstavljen na jesen 1985. godine, a prvi su primjerci u prodaju pušteni 1986. Početna cijena matičnih ploča za 386icu je bila visoka ali se vrlo brzo smanjila. Prvi kompjuter s 80386 procesorom predstavio je Compaq čime počinje prava era x86 kompaktibilnih kompjutera u kojoj IBM gubi svoju kontrolu nad razvojem industrije.

Na proljeće 2006. Intel je objavio da će se procesor 80386 proizvoditi do jeseni 2007. godine. Iako se već duže vrijeme procesor 386 ne koristi u osobnim računalima svoju primjenu sve do ovih dana našao je u raznim sustavima i avionskoj industriji.

Arhitektura[uredi - уреди]

80386 je bio prvi 32 bitni procesor kompanije Intel. Zahvaljući tome bio je u stanju koristiti 4 gigabajta memorije, a taj limit potom ostaje vrijediti za sve kasnije 32 bitne procesore. Za razliku od procesora Intel 80286 ovaj je mogao bez prekida raditi s programima koji pozivaju staje funkcije Intel 8086 procesora i one novije njegovog direktnog prethodnika tako da je s njim bila postignuta potpuna neograničena kompatibilnost s starijim modelima. Zbog te dvije promene kao i novog načina rada s memorijom smatra se da je Intel 80386 imao najveći utjecaj na proizvodnju procesora sve do 2003. godine i AMD64 procesora s kojim počinje nova revolucija.

Nasljednik ovog procesora postaje Intel 80486 čija proizvodnja počinje 1989. godine.

Modeli[uredi - уреди]

Intel je proizvodio tri osnovna modela ovih procesora. Prvi to jest osnovni model je bio i386DX s brzinom između 16 i 33 Mhz. Od tog modela 1988. godine se gradi jeftinija osakaćena varijanta imena i386SX koji pored ostalih ograničenja može maksimalno koristiti 16 megabajta memorije. Ova oba modela procesora su građena bez koprocesora (80387) koji se mogao dodatno kupiti i ugraditi na matičnu ploču. Zadnji model procesora postaje i386SL s smanjenom potrošnjom energije kako bi se koristio za laptop kompjutere. On je stvoren 1990. godine iz i386SX, a maksimalna brzina mu je bila 25 Mhz.

Sudske svađe[uredi - уреди]

Za razliku od ranijih modela svojih procesora po pitanju ovog Intel je zabranio njegovu proizvodnju drugim kompanijama bez obzira na druge dogovore i obaveze kompanije. Zbog toga dolazi do velike sudske bitke s kompanijom AMD oko njenog prava za proizvodnju procesora. Tek šest godina nakon početka proizvodnje 80386 to jest 1991. godine Intel priznaje poraz, gubi monopol i dopušta AMDu da počne prodaju procesora Am386.

Također Intel je uspio blokirati i IBMove proizvodnju koja također počinje tek 1991. godine i to pod uvjetom da se procesori IBM 386SLC upotrebljavaju samo u IBMovim kompjuterima.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]