Hrvatske željeznice

Izvor: Wikipedia
Hrvatske željeznice
Vrsta javno
Osnovana 1991.
Osnivač(i) Republika Hrvatska
Trenutno sjedište [[Hrvatska Zagreb]], [[Hrvatska]]
Usluge -željeznički promet
Vlasnik Republika Hrvatska
Web-stranica hznet.hr

Hrvatske željeznice ili skraćeno naziv je za javno prometnu holding tvrtku za upravljanje željezničkom infrastrukturom, te za javni, putnički i teretni prijevoz u Republici Hrvatskoj.

Podjela[uredi - уреди]

Upravna zgrada Hrvatskih željeznica u Zagrebu

Tvrtka Hrvatske Željeznice Holding d.o.o. u svojem vlasništvu ima četiri tvrtke kćeri:

  • HŽ vuča vlakova
  • HŽ teretni promet
  • HŽ putnički promet
  • HŽ infrastruktura

Infrastruktura[uredi - уреди]

Željeznička infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, kojeg pod jednakim uvjetima mogu koristiti svi zainteresirani željeznički prijevoznici. Upravljanje željezničkom infrastrukturom djelatnost je od javnog interesa za čije obavljanje je potrebna dozvola za upravljanje željezničkom infrastrukturom i rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom.

Kao upravitelj infrastrukture u Republici Hrvatskoj tvrtka HŽ Infrastruktura d.o.o. izgrađuje i investira u željezničku infrastrukturu, brine se o njenom održavanju i osuvremenjivanju, upravlja sustavom sigurnosti, osigurava pristupa i dodjeljuje infrastrukturne kapacitete svim željezničkim prijevoznicima koji ispunjavaju zakonske uvjete, određuje pristojbe za korištenje infrastrukturnih kapaciteta, izrađuje i objavljuje vozni red te organizira i regulira željeznički prijevoz.

Infrastrukutra u RH se sastoji od:

  • 2699 km jednotračne pruge
  • 135 km električne pruge 3000 V DC (uskoro reelektrifikacija na 25 kV)
  • 825 km električne pruge 25kV 50Hz.

Povijest[uredi - уреди]

Hrvatske željeznice su osnovane 1990. iz bivše JŽ Zagrebačke Divizije. Vozni park je inicijalno bio onaj zatečen u vrijeme raspada Jugoslavije. S vremenom je moderniziran, a trenutačno se vrši daljnja modernizacija.

Paneuropski koridori[uredi - уреди]

Hrvatske željeznice imaju u svom sastavu također tri paneuropska koridora: ogranak Koridora X, i kodridor V, ogranke b i c.

  • Koridor X - Savski Marof-Tovarnik
  • Koridor Vb - Botovo-Rijeka
  • Koridor Vc - Beli Manastir-Slavonski Šamac i južni krak Metković-Ploče

Koridor X[uredi - уреди]

Međunarodni intercity polazi iz stanice i naglo ubrzava

Koridor X je najvažnija pruga u cijeloj Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kada bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Republike Sloveniju i Srbiju. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovdje Zagreb i Vinkovci.

Čvorovi prema koridorskim prugama:

Odvojci prema lokalnim prugama:

[[Slika:HZ 6112 001-0 1.jpg|minijatura|lijevo|250px|Novi elektromotorni vlak «Končara» za HŽ (na InnoTransu 2010. u Berlinu).]]

Koridor Vb[uredi - уреди]

Republika Mađarska - Botovo - Koprivnica - Dugo Selo - Zagreb - Karlovac - Rijeka

Posebnost ovoga koridora je dvostruki električni napon 3kV/25kV. Inače je u cijeloj Hrvatskoj normiran napon kontaktne mreže od 25 kV, ali zasada postoji prekid u Moravicama na 3 KV. U planu je reelektrifikacija od Moravica do Rijeke, kako bi cijeli sustav imao jedinstven napon od 25 kV. Ovaj plan je već skoro proveden.

Jedno od rješenja, koje je trenutno u upotrebi je upotreba višesistemskih lokomotiva, dok bi trajno rješenje bilo izgradnja ravničarske pruge čiji planovi postoje pedesetak i više godina, ali nisu nikada zaživjeli tj nije donesena odluka o početku gradnje.

Koridor Vc[uredi - уреди]

Republika Mađarska - Beli Manastir - Osijek - Đakovo - Strizivojna-Vrplje - Slavonski Šamac - Republika Bosna i Hercegovina - Luka Ploče

Uskoro očekivana maksimalna brzina od 160 km/h. Koridor je elektrificiran od kolodvora Strizivojna-Vrpolje do kolodvora Slavonski Šamac i od granice sa BiH kod Metkovića do Luke Ploče. Elektrifikacija od Belog Manastira do Strizivojne-Vrpolje je u planu. Ovaj koridor bi trebao postati važna transportna magistrala za teretni promet.

Pruga Vinkovci-Osijek[uredi - уреди]

Glavni članak: Pruga Vinkovci-Osijek

Prije Domovinskog rata pruga Vinkovci-Osijek je bila najvažnija sporedna linija u cijeloj državi. Imala je najviše prometa i donosila je profit. Nakon 16 godina, obnova završena. Pruga je ponovno puštena u promet 2009. godine. Pruga izmedju dva najvažnija Slavonska grada Osijeka i Vinkovaca omogućava putnički promet u vremenu trajanju odpprilike pola sata. Pruga je napravljena za maksimalnu brzinu od 120 km/h, iz sigurnosnih razloga se brzina ograničava na maksimalno 80 km/h.

Željeznica velike brzine[uredi - уреди]

Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu, koja bi službeno podržavala brzine veće od 200km/h, što se često smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu Zagreb-Rijeka, koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima konvertirati za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmjenjen. Kontaktna mreža bi isto tako trebala minimalne zahvate za 200 km/h).

Planirani željeznički pružni zahvati do 2030[uredi - уреди]

Dugoročno su planirani sljedeći zahvati:

Remont - nadogradnja[uredi - уреди]

  • Vinkovci-Tovarnik → modernizacija do 160 km/h
  • Bizovac-Osijek-Dalj → modernizacija za veće brzine
  • Sunja-Novska → modernizacija/remont
  • Perković-Split Predgrađe
  • Knin-Perković
  • Tunel kroz Učku (Rijeka-Lupoglav) → novogradnja, zbog spajanja istarskih pruga sa ostatkom mreže pruga Hrvatske
  • Zagreb-Sisak → eventualna nadogradnja drugog kolosijeka
  • Kutina-Novska → remont za veće brzine
  • Mađarska granica-Dugo Selo → nadogradnja drugog kolosijeka

Potpuno nove pruge[uredi - уреди]

  • Nove Zagrebačke Pruge → pružni željeznički prsten, zbog smanjenja opterećenja oko glavnom grada, te prigradskog prijevoza
  • Podsused-Samobor-Bregana → nova pruga, građena većim dijelom na trasi stare Samoborske uskotračne pruge
  • Sisak-Caprag – Karlovacpruga je potpuno uništena u ratnim djelovanjima tijekom Domovinskoga rata, većinom je potrebna novogradnja
  • Sisak-Kutina(-Lipovljani) → Povezivanje dva dijela paneruopskog koridora 10
  • Gradec – Sveti Ivan Žabno → nova pruga, koja će značajno skratiti udaljenost od Bjelovara do Zagreba
  • Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine od minimalno 250 km/h.Odgođeno do daljnjeg !
  • Obilaznica BibinjeZadar → izgradnja tunela ispod mjesta, radi zaštite ljudi i imovine

Vozila[uredi - уреди]

Serije vozila u posjedu:[uredi - уреди]

2062 serija
1061 serija
1141 pokraj 1142
Serija 7122
ICN
  • dizel lokomotive: 2041 (Đuran), 2042 (Đuran), 2043 (Kramp), 2044 (Mala karavela), (2061 (Kennedy) nije u aktivnoj sluzbi), 2062 (Ličanka), 2062.100 (Turnerica), 2063 (Karavela), 2131 (Jembach), 2132 (Pielstick, Jembach)
  • električne lokomotive: 1061 (Žutka, uskoro napušta servis), 1141 (ASEA, podserija 3 je tiristorizirana i računalno opremljena), 1142 (Brena)
  • dizel motorni vlakovi: 7121 (Macosa, "Plavac" (naziv u Slavoniji) ), 7122 (Svedjan), 7123 (nagibi -> IC nagibni, ICN)
  • električni motorni vlakovi: 6011 (Gomulka, Litorina), 6111 (Madjar)

Neki tehnički podatci[uredi - уреди]

  • Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima mreže: 160 km/h
  • * Sustav vođenja vlaka: U kolodvorima se kretanje vlakova uglavnom osigurava pomoću kolodvorskih signalno-sigurnosnih uređaja (mehaničkih, elektro-mehaničkih,elektro-relejnih),a na otvorenoj pruzi uređajima međukolodvorske ovisnosti(MO) i automatskog pružnog bloka (APB) i to uglavnom na važnijim linijama.

Automatski sustav zaštite vlaka INDUSI (I60)(Autostop uređaj)

Usklađivanje i interoperabilnost sa Europskim Željezničkim mrežama[uredi - уреди]

U sklopu Europske željezničke politike se nastoji standardizirati željeznička mreža i svi prateći uređaji i vozila. Tako će biti potrebno, a već se i planira, u okviru projekta Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) i uvođenje Europskog sustava vođenja vlakova ETCS (European Train Control System), kao i digitalnog radiokomunikacijskog željezničkog sustava Global System for Mobile Communications - Railway(GSM-R), ukoliko se želi omogućiti interoperabilnost i na našim prugama, a to je uvjet za paneuropske koridore.

Poveznice[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]

Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Trains of Croatia
Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Rail transport in Croatia

Vanjske poveznice[uredi - уреди]