Hrvati Bosne i Hercegovine

Izvor: Wikipedia
Hrvati Bosne i Hercegovine
Ivo Andric crop.jpg
Silvije Strahimir Kranjcevic.jpg
Antun branko Šimić .jpg
Peter Tomich.jpg
Vladimir Prelog ETH-Bib Portr 00214.jpg
Dan OSRH Milan Bandic 28052011 2.jpg
Jozo Rados Svecanost podizanja NATOve zastave Zagreb 13.jpg
Tomo Miličević 30 Seconds to Mars.jpg
Ukupno pripadnika
500.000[1]
(465.000[2] - 571.317[3])
Značajna područja naseljavanja
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina 473.242[4]
Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg FBiH 455.032  | Flag of Republika Srpska.svg RS 11.453  | Flag of Bosnia and Herzegovina.svg DB 6.757
Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanska županija 123.281 [4]
Flag of Central Bosnia Canton.gif Županija Središnja Bosna 84.880 [4]
Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Županija Zapadnohercegovačka 82.364 [4]
Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg Hercegbosanska županija 43.650 [4]
Flag of Zenica-Doboj Canton.gif Zeničko-dobojska županija 40.303 [4]
Flag of Posavina Canton.gif Županija Posavska 30.481 [4]
Flag of Tuzla Canton.svg Tuzlanska županija 29.801 [4]
Flag of Sarajevo Canton.png Sarajevska županija 16.793 [4]
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Distrikt Brčko 6.757 [4]
Flag of Republika Srpska.svg Banjalučka regija 5.654 [4]
Flag of Republika Srpska.svg Dobojska regija 3.861 [4]
Flag of Una-Sana Canton.gif Unsko-sanska županija 3.429 [4]
Flag of Republika Srpska.svg Trebinjska regija 305 [4]
Flag of Republika Srpska.svg Bijeljinska regija 241 [4]
Flag of Bosnian Podrinje Canton.png Bosansko-podrinjska županija Goražde 50 [4]
Flag of Republika Srpska.svg Istočnosarajevska regija 15 [4]
Jezik
Hrvatski jezik
Vjera
Pretežno rimokatolička
Povezane etničke grupe
Južni Slaveni

Šablon:Hrvati Bosne i Hercegovine

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Broje oko 500.000 pripadnika (465.000 - 571.317, 12 - 14,5 %) i čine 13 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Hrvati su jedan od triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, a njihov materinski jezik je hrvatski jezik, koji je jedan od triju službenih jezika u toj zemlji. Pretežno su katolici. Naseljavaju zapadnu Hercegovinu i jugozapadnu Bosnu, gdje su apsolutna većina, dijelove istočne Hercegovine, također i središnju Bosnu i Bosansku Posavinu, gdje su nakon rata u Bosni i Hercegovini postali manjina, ali su u istim krajevima povijesno ukorijenjeni.

Ime[uredi - уреди]

Hrvate Bosne i Hercegovine se često naziva "bosanskim Hrvatima", što nije točan naziv jer Hrvati žive i u hercegovačkom dijelu te države. S druge strane, neki ih poistovjećuju s Hercegovcima budući da su većina Hrvata iz Bosne i Hercegovine Hercegovci, što opet nije ispravno jer velik dio ih potječe i iz Bosne. Stoga je jedini ispravan naziv Hrvati Bosne i Hercegovine, jer oni po svojoj regionalnoj pripadnosti mogu biti Bosanci ili Hercegovci.

Povijest[uredi - уреди]

Hrvojev misal, XV. stoljeće
Stradanje i raseljavanje Hrvata katolika od strane Osmanlija
Osmansko razdoblje ostavilo je brojne posljedice na Bosnu i Hercegovinu, stanovnici Mostara nakon odlaska Osmanlija.
Sarajevska katedrala, izgrađena u austro-ugarskom razdoblju


Kultura[uredi - уреди]

Religija[uredi - уреди]

Umjetnost[uredi - уреди]

Stećci, Radimlja pored Stoca

Književnost[uredi - уреди]

Datoteka:Hrvatski književnici iz BiH na konvertibilnim markama.PNG
Hrvatski književnici iz BiH na konvertibilnim markama (Mehmedalija Mak Dizdar, Antun Branko Šimić, Musa Ćazim Ćatić, Nikola Šop, Ivo Andrić)

Glazba[uredi - уреди]

Kulturna baština[uredi - уреди]

Kraljeva Sutjeska

U pogledu kulturne baštine osobito su značajne dvije kraljevske rezidencije: Bobovac i Jajce. U Kraljevoj Sutjesci čuva se dio gotičkog krilnog oltara sa slikom "Poklonstvo kraljeva" na jednoj, a "Kristove muke" na drugoj plohi. Prva strana, dakle, pripada radosnom ciklusu i za prilike kada je oltar bio otvoren, a druga žalosnom ciklusu, kada su krila bila zatvorena. Srebreni pacifikal u Kreševu zanimljiv je zbog graviranih medaljona na krajevima krakova, u kojima su prikazane osobe odjevene tipično za XV. stoljeće. Od velikog kamenog križa sa Glamočkog polja, danas u Zemaljskom muzeju, sačuvao se samo donji dio sa nogama Isusa koje su prikovane jedna preko druge, a izvajane naturalistički, sa pregibom svojstvenim gotici i kasnijim manirima. Dva rukopisa su izuzetno vrijedna: Hvalov zbornik i Hrvojev misal. Oba su pisana u Splitu za potrebe hercega Donjih krajeva i kneza splitskog Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Luksuznije opremljen je Hrvojev misal, pisan glagoljicom između 1405. i 1407. godine za crkvu sv. Mihovila u Splitu (ili Omišu). Posebni dio kulturne baštine Hrvata Bosne i Hercegovine čine mnogobrojna umjetnička djela nastala na tlu Hrvatske po narudžbi bosanskohercegovačke vlastele.

Elizabetina kruna

Uz Hrvojev misal, u tu kategoriju ulaze posebno raškosna djela izrađena u plemenitim kovinama (srebru i zlatu), među kojima se, uz kaleže i moćnike bana Bosne Šubića i hercegovačkog vojvode Hranića, posebno ističe monumentalna škrinja sv. Šimuna, napravljena po narudžbi Elizabete Anžuvinske, kćeri bana Stjepana Kotromanića. Većina tih radova čuva se u samostanima i crkvama Zadra i Nina. Posebnu skupinu čine katolički franjevački samostani sa svojim čuvenim knjižnicama, galerijama, muzejima, ljekarnama i učionicama. U srednjoj Bosni glasoviti su samostani u Kraljevoj Sutjesci, Kreševu, Fojnici, Gučoj Gori, zatim samostani Petrićevac i Marija Zvijezda kraj Banja Luke, Tolisa i Plehan u Bosanskoj Posavini, širokobriješki samostan u Hercegovini pa samostani u Sarajevu, Gorici kraj Livna, Mostaru i drugdje. Kasnije katedrale koje nastaju uspostavom redovne crkvene organizacije odnosno osnivanjem četiriju biskupija 1881. godine nemaju tako veliku kulturno-povijesnu vrijednost kakvu imaju spomenuti franjevački samostani.[5][6]

Obrazovanje[uredi - уреди]

Napretkov kalendar

Šport[uredi - уреди]

Datoteka:HŠKZ champions 2009.jpg
Zrinjski, dvostruki prvak BiH
Marin Čilić

Etnologija[uredi - уреди]

Život i običaji[uredi - уреди]

Narodne nošnje[uredi - уреди]

Kuhinja[uredi - уреди]

Blagadani i spomendani[uredi - уреди]

Demografska povijest[uredi - уреди]

Srednjovjekovna Bosna i Osmansko Carstvo[uredi - уреди]

Razvoj srednjovjekovne Bosne

mini|Katolici (crvena) prema popisu iz 1935.

Simboli[uredi - уреди]

Hrvatski pleter[uredi - уреди]

Glavni članak: Hrvatski pleter
Hrvatski pleter


Srodni članci[uredi - уреди]

Unutarnje poveznice[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. Crkva na kamenu: Koliko je Hrvata danas u BiH? listopad 2008.; 459.102 Hrvata katolika + 40.000 Hrvata nekatolika = 500.000
  2. Crkva na kamenu: Na rubu opstanka, listopad 2007.; Procjena biskupskih ordinarijata o broju katolika u Bosni i Hercegovini = 465.000
  3. CIA World Factbook - Bosna i Hercegovina
  4. 4.00 4.01 4.02 4.03 4.04 4.05 4.06 4.07 4.08 4.09 4.10 4.11 4.12 4.13 4.14 4.15 4.16 Poskok.info Broj Hrvata/katolika u Bosni i Hercegovini po općinama, županijama i entitetima (Izrađen na temelju blagoslova obitelji u 2007., 2008. i 2009.)
  5. HercegBosna.org Hrvatska kulturna baština Bosne i Hercegovine - Gotika
  6. HercegBosna.org Baština Hrvata Bosne i Hercegovine u riznicama Zadra i Nina

Literatura[uredi - уреди]