Hipovitaminoza D

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Hipovitaminoza D
SpecijalnostEndokrinologija
Klasifikacija i eksterni resursi
ICD-10E55
ICD-9268
DiseasesDB13942
MeSHD014808

Hipovitaminoza i avitaminoza vitamina D manifestuju se kao rahitis i tetanija.

Rahitis[uredi | uredi kod]

Rahitis zahvata celi organizam deteta. Bolest je najizrazitija u periodu rastenja.

Etiologija[uredi | uredi kod]

Rahitis nastaje zbog nedovoljno unošenja vitamina D. Pored ovog značajni su i drugi činioci:[1]

  • neadekvatna ishrana, u kojoj hranljive materije nisu dobro izbalansirane. Previše cerealija doprinosi nastanku rahitisa.
  • nedovoljan unos belančevina,
  • nedovoljan unos mineralnih materija
  • prekomerno konzumiranje ugljenih hidrata (brašna),
  • loši životni uslovi,
  • nedovoljno izlaganje sunčevoj svetlosti,
  • prekomerna vlažnost u životnom prostoru,
  • loša nega i higijena deteta.

Pod dejstvom ultravioletnih zraka provitamin je pretvoren u vitamin D. Ako dete nedovoljno vremena provodi sunčajući se, ovo nije moguće, i pojavljuju se simptomi bolesti. Ovo je posebno izraženo u zimu i proleće. Rahitis negativno utiče i na rast. Mnogo češće oboljevaju nedonoščad.[1]

Patogeneza[uredi | uredi kod]

Patogeneza je povezana sa ulogom vitamina D u organizmu. Ako je prisutna insuficijencija vitamina D, Ca i P se slabije resorbuju u crevima, stoga je smanjen i njihov nivo u krvi, a i njihovo taloženje u kostima.[1]

Klinička slika[uredi | uredi kod]

Bolest se najčešće javlja od 3. meseca do druge godine života. Zahvata ceo organizam. Simptomatologija po organskim sistemima je složena.

Lokomotorni sistem[uredi | uredi kod]

Na kostima glave javlja se kraniotabes, odnosno omekšanje kostiju glave. Javlja se u trećem, a iščezava u osmom mesecu. Omekšane su parijetalna i potiljačna kost. Pri palpaciji kostiju, javlja se karakteristično pucketanje (nalik na pipanje ping-pong loptice ili pergament-papira).

Četvrtasta glava (Caput quadratum) su ispupčenja nastala na prednjem, zadnjem delu i stranama glave, usled nagomilavanja osteidnog tkiva.[1]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Kostić, str. 175

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Kostić, Svetislav (2000): Pedijatrija sa negom za IV razred medicinske škole. Zavod za udžbenike, Beograd.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]