Himerios (admiral)

Izvor: Wikipedia

Himerios (grčki: Ὶμέριος; ? - 918), također Himerije (latinski: Himerius) bio je bizantski velikodostojnik i admiral, poznat kao komandant bizantske mornarice u doba eskalacije pomorskih sukoba s Arapima i muslimanima početkom 10. vijeka.

Bio je ujak Zoje Karbonopsine, ljubavnice, a potom i supruge cara Lava VI Mudrog. Na mjesto komandanta mornarice je došao 904. godine i prvi zadatak mu je bilo spriječiti arapsku flotu pod Lavom od Tripolija da prodre kroz Dardanele i opljačka Carigrad. Himerios se sa Lavovom flotom sreo kod Thasosa, nakon čega je Lav odustao od napada; međutim, Himerios ga je odbio goniti, što je Lav iskoristio da napadne, zauzme i opljačka Solun, drugi po veličini grad Carstva.

Za taj propust se iskupio u oktobru 906. nanijevši svoj prvi poraz Arapima, poslije čega je nagrađen visokom titulom. Godine 909. je vodio pohod protiv arapske luke Laodikeja u Siriji, koja je opljačkana. Iste je godine zauzeo Cipar, mada nije mogao spriječiti da ga Arapi nekoliko godina kasnije vrate zahvaljujući Damijanu iz Tarza.

Godine 911. je pokrenuo veliki pohod na Kretu, koja je tada bila pod arapskom vlašću. Njegove snage - 43.000 ljudi i 117 brodova - su pod opsadu stavile glavni grad Handaks, ali ga nisu uspjeli zauzeti ni nakon šest mjeseci. U međuvremenu je stigla vijest kako je car na samrti. Uplašen zbog gubitka političke podrške, Himerios je naredio obustavu opsade i povratak u Carigrad. Njegovu flota je, međutim, u oktobru 912. upala u zasjedu kod Hiosa te je gotovo potpuno uništena. Himerios je sam jedva uspio pobjeći.

Kada je došao u Carigrad, novi car Aleksandar ga je smijenio i poslao u manastir, gdje je umro šest godina kasnije.

Izvori[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]