Hermes Trismegistos

Izvor: Wikipedia
Hermes Trismegistos – srednjovjekovni bakrorez

Hermes Trismegistos (grč. Ἑρμῆς ὁ Τρισμέγιστος, lat. Hermes Trismegistus, odnosno Mercarius Termaximus, "triput najveći"), sinkretističko božanstvo nastalo sjedinjenjem obilježja grčkog boga Hermesa i egipatskog boga Thotha.

U prvim stoljećima poslije Krista pripisan mu je veći broj hermetičkih spisa koji su smatrani ostacima egipatske mudrosti, a zapravo su bili filozofsko-mistični teksovi iz helenističkog razdoblja.[1]

Kult, s vremenom, sjedinjenog Thotha/Hermesa slavio se u hramu u Hermopolisu u Egiptu.[2]

Porijeklo i osobine[uredi - уреди]

Novo božanstvo poznato pod imenom Hermes Trismegistos nastalo je kao proizvod grčkih kolonista u Egiptu (kolonija Naukratis) koji su svoga boga Hermesa poistovjetili s Thothom, nebeskim utemeljiteljem magije, izumiteljem pisma i čuvarom tajnih znanja. Također, ujedinjeni Hermes/Thoth smatra se, poput svojih dijelova i zaštitnikom astrologije i alkemije.[3]

Pretvorba egipatskog boga Thotha u helenističko božanstvo Hermesa Trismegistosa započelo je za vrijeme Kasnog Carstva (6. stoljeće pne.), no tek se od 3. stoljeća pne. može pratiti povijesni razvitak religije Hermesa.[4]

S vremenom je Hermes/Thoth humaniziran i pretvoren u mističnog kralja koji je vladao 3.226 godina i napisao 36.525 svitaka o prirodnim načelima. Kasnije je Jamblih smanjio tu brojku na 20.000 svitaka, Klement iz Aleksandrije reducirao ju je na četrdeset i dva svitka.[5]

Hermetički spisi[uredi - уреди]

Hermetički radovi prožeti sintezom egipatske tradicije, grčkog novoplatonizma, zoroastrizma, judaizma i kršćanstva, a što je posljedica sraza egipatske i helenističke kulture u prvim stoljećima kršćanske ere. Takvih radova bilo je u prošlosti mnogo, ali ih je dosta izgubljeno protokom vremena, ali i zbog sustavnog uništavanja.[6]

Od većeg broja hermetičkih spisa pripisanih Hermesu Trismegistosu, sačuvala ih se tek nekolicina na grčkom jeziku i niz fragmenata koje su sačuvali kršćanski autori.

Među najpoznatijim tekstovima atributiranim Hermesu/Thothu, svakako je Corpus Hermeticum, kao i Asklepije (izvorno "Savršena rasprava").

Hermes Trismegistos u islamu[uredi - уреди]

Islamski učenjaci su Hermesa Trismegistosa poistovjetili s Idrisom koji se spominje u Kuranu, a nadamak Trismegistos pogrešno je protumačen kao da se odnosi na tri odvojena lika.[7] Prvi se izjednačavao s Idrisom (Henok u Bibliji) koji je živio prije Potopa. Drugi je navodno živio u Babilonu i bio Pitagorin učitelj, dok je treći živio u helenističkom Egiptu.

Mnogi arapski prijevodi ranijih hermetičkih tekstova te mnoga izvorno arapska djela pripisivana su Hermesu, kojeg su smatrali prvim učiteljem znanosti i filozofije. Povezivali su ga s magijom, alkemijom i astrologijom. Hermetičkiu miso, a posebice alkemiju prihvatili su sufijski učitelji.[8]

Vidi još[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. Opća enciklopedija u 20 svezaka, str. 218.-219.
  2. Hermes Trismegistos, str. 17.
  3. Knight, Thomas H., str. 44.
  4. Hermes Trismegistos, str. 19.
  5. Hermes Trismegistos, str. 11.
  6. Hermes Trismegistos, str. 22.-23.
  7. Eliksir i kamen, str. 56.
  8. Eliksir i kamen, str. 56.

Literatura[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]

Wikiizvor
Grčki Wikiizvor ima originalni tekst vezan uz ovaj članak: