Hanefijski mezheb

Izvor: Wikipedia

Hanefijski mezheb (arapski الحنفي)je jedan od četiri priznata mezheba (pravne škole) u Islamu . Njega je osnovao imam Ebu Hanifa koji je rođen u Kufi. Ebu Hanife je već kao dječak učio kod poznatih učenjaka i već tada je pokazivao svoju veliku oštroumnost, njegovi učitelji su mu već kao veoma mladom povjeravali držanje raznih tribina kao i učešće u raznim debatama. Ebu Hanife je za svog života zatekao i nekoliko ashaba. Iz Hanefijske pravne škole je izašao veliki broj učenjaka, a najpoznatiji među Ebu Hanifinim učenicima jeste Ebu Jusuf. Hanefijski mezheb je najrasprostreniji među muslimanima Evrope, u Turskoj, BiH, Egiptu, Indiji.

Pregled[uredi - уреди]

Od četiri sunitske škole prava Islamu, Hanefijska škola je najstarija. Ona ima reputaciju da stavlja naglasak na ulogu razuma i da je liberalnija nego ostale tri škole. Hanefijski mezheb također ima najviše sljedbenika od sve četiri glavne sunitske škole. ( Osmansko i Mogulsko carstvo su Hanefije tako da je Hanefijski mezheb je još uvijek široko rasprostranjen u zemljama ovog prostora). Danas, Hanefijska škola prevladava među sunitima u centralnoj Aziji, Afganistanu , Pakistanu , Bangladešu , Indiji , Kini , kao i u Iraku , Mauritaniji , Turskoj , Albaniji, Bosni, Kosovu, Makedoniji, na Balkanu i na Kavkazu. Također ga slijede u velikom broju u i drugim dijelovima muslimanskog svijeta.

Karta islamskog svijeta, hanefijski mezheb (zeleno) je najzastupljeniji u Turskoj, sjevernom dijelu Bliskog istoka, Centralnoj Aziji i Indijskom subkontinentu

Izvori i metodologija[uredi - уреди]

Izvori iz kojih su izvedeni zakoni, po redoslijedu važnosti su: Kur'an, autentične naracije Poslanika (Hadis), konsenzus (idžma), te zaključivanje po analogiji (kijas).Kijas se primjenjuje samo ako se neposredna materija ne može se naći u Kur'anu ili hadisima. Četvrti halifa, Alija r.a., prenio je glavni grad Islamske države u Kufu, a time su mnogi ashabi Poslanika se naselili tamo, a Hanefijski mezheb je donosio svoje odluke na temelju hadisa Poslanika koje su prenosili ashabi koji su živjeli u Iraku, tako ovaj mezheb postao poznat kao Kufanski ili irački mezheb, u ranijim vremenima. Većinu osnove mezheba formirali su 'Ali ibn Abi Talib i ' Abdullah Ibn Mas'ud, kao i druge ličnosti iz domaćinstva Poslanika kojim je Ebu Hanife studirao, kao što su Muhammad al- Baqir, Ja'far al-Sadiq, te Zayd ibn 'Alija. Mnogi pravnici i prenosioci hadisa živjeli su u Kufi uključujući i jednog od glavnih učitelja Ebu Hanife, Hammad ibn Sulayman.

Neka karakteristična mišljenja Ebu Hanife i Hanefijskog mezheba[uredi - уреди]

  • Osim na hadžu, svaki namaz (5-puta dnevna molitva) treba biti izvršena u svom vremenu. (Neki ne-Hanefijski učenjaci dopuštaju osobi koja putuje da prilagoditi određena namaska vremena zbog praktičnosti.)
  • Početak vremena za ikindiju-namaz. molitvu (i kraj vremena za podne-namaz) je kasnije nego u drugim školama (otprilike kad su sjene duplo duže od dužine njihovih objekata).
  • 6. svakodnevna molitva zvan witr je Wadžib / potrebna (ali ne na istoj nivou kao i obavezni 5-dnevnih namaza) .
  • Ebu Hanife, uzimajući doslovno (harfiyyah), stava je da je "vino" (خمر / Khamr u kur'anskom / klasičnom arapskom jeziku), odnosno fermentirani sok od grožđa ili datule, je apsolutno zabranjeno. Stoga on je mislio da je Šablon:Izvor2 (npr. od meda ili žitarica). Kasnije Hanefijski učenjaci uvode pravilo da su sva alkoholna pića zabranjena, bez obzira na izvor.
  • Nije dopušteno da se klanja u odjeći napravljenoj od pseće kože [što se smatra prljavštinom po islamskom šerijatskom stoga utječe na valjanost namaza]
  • Krvarenje može pokvariti abdest
  • Šablon:Izvor2.
  • Muslimanima je Šablon:Izvor2.
  • Svi sljedbenici Hanefijskog mezheba smatraju da je Kur'an ' Božiji govor i da je šerijatski zakon Božanski zakon, kompatibilan za sva vremena i da je haraam (zabranjeno) pokušati promijeniti ili modificirati šerijat.

Sva četiri mezheba se poštuju i zapravo razliku između mezheba smatraju blagoslovom. Sva četiri mezheba se priznaju kao valjane pravne škole sunitskog islama koje su proizašle iz analize Kur'ana i Sunneta. Muslimani mogu da slijede bilo koji od četiri mezheba, a osoba koja je na nivou učenjaka jednog mezheba može odabrati da slijedi odeđeni stav iz drugog mezheba na bilo koju određenu temu, ako taj stav joj više ima smisla od onoga što ta osoba smatra krivim putem

Qsicon Quelle.png   
Ovom članku nedostaju izvori (web stranice, literatura i sl). Pomozite Wikipediji dodavanjem odgovarajućih izvora članku.

.

Poznate Hanefije[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]