Vrginmost
| Vrginmost |
|
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Županija | Sisačko-moslavačka |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001) | 3.779 |
| Položaj | |
| Koordinate | |
| Vremenska zona | centralnoeuropska: UTC+1 |
| Ostali podaci | |
Koordinate: 45° 21′ 00" SGŠ, 15° 52′ 48" IGD
Vrginmost (1996-2012 Gvozd) je gradić i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj, koja administrativno pripada Sisačko-moslavačkoj županiji.
Sadržaj/Садржај |
Zemljopis [uredi - уреди]
Vrginmost se nalazi na Kordunu, 40 km od Karlovca, blizu bosanskohercegovačke granice.
Do 1995. godine, Gvozd se zvao Vrginmost. Ime je promijenjeno poslije operacije Oluja, a bivša opština Vrginmost u novoj teritorijalnoj organizaciji podijeljena na općine Gvozd, Topusko i Lasinju.
Stanovništvo [uredi - уреди]
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Gvozd imala je 3.779 stanovnika, raspoređenih u 19 naselja:
- Blatuša - 285
- Bović - 150
- Brnjavac - 87
- Crevarska Strana - 262
- Čremušnica - 85
- Dugo Selo Lasinjsko - 64
- Golinja - 65
- Gornja Čemernica - 232
- Gornja Trstenica - 102
- Gvozd (Vrginmost) - 1.303
- Kirin - 56
- Kozarac - 166
- Ostrožin - 64
- Pješčanica - 222
- Podgorje - 178
- Slavsko Polje - 375
- Stipan - 41
- Šljivovac - 33
- Trepča - 9
Uprava [uredi - уреди]
Historija [uredi - уреди]
Gvozd je bilo prvobitno ime Petrove gore i značilo je „šuma“. Kasnije je Petrova gora dobila ime po Petru Svačiću, hrvatskom kralju koji je umro u bici kod Gvozda 1079. godine.
U Drugom svjetskom ratu, u augustu mjesecu 1941. godine Ustaše su ubile više od 1.000 Srba iz Vrginmosta i okoline u pokolju u Glinskoj crkvi. Ubijeno je i najmanje 116 djece [1]. Tada su i spaljena srpska sela u okolini, kao i hram Sv. proroka Ilije, podignut 1773. godine. 1942. Vrginmost su oslobodili Partizani (vidi Bihaćka operacija 1942.)
Većinski srpsko stanovništvo se godine 1990. pobunilo protiv nove hrvatske vlasti, te je područje općine za vrijeme rata u Hrvatskoj došlo pod nadzor Republike Srpske Krajine. Godine 1995. tadašnji Vrginmost u Operaciji Oluja dolazi pod hrvatski nadzor, a kasnije mu je 1996. promijenjeno ime u Gvozd.
Postupnim povratkom srpskih izbjeglica, Srbi su u Gvozdu ponovno stekli apsolutnu većinu. 2012. mjestu je vraćen prijašnji naziv Vrginmost.
Gospodarstvo [uredi - уреди]
U Vrginmostu je 1960. rođena Maca Čiča,dipl.ecc.savezni carinski inspektor. Gordana Rušnov-Zafranović iz Gvozda je HR Manager at GE W&PT u Češkoj Republici.
Znameniti ljudi [uredi - уреди]
- Petar Svačić, posljednji hrvatski kralj narodne krvi, koji je poginuo na planini Gvozdu, koja je po njemu dobila ime Petrova Gora.
- *Ognjeslav Utješinović Ostrožin (1817-1890), pesnik i pisac
- Radivoje Đanković, znameniti moler u penziji iz Gvozda (tadašnjeg Vrgimosta),rođen 1933. u Blatuši, Delegat zanatstva i građevinskih radova od 1965. do 1987., učestvovao u izgradnji lokalnog vodovoda (glavnih mreža).
Spomenici i znamenitosti [uredi - уреди]
Spomenik posljednjem Hrvatskom Kralju narodne krvi "Petru Svačiću" (KRALJEV GROB) na Petrovoj Gori.
Obrazovanje [uredi - уреди]
Kultura [uredi - уреди]
U Vrginmostu 1963, rođena je Seka Đanković dipl. pravnik,učesnik Svjetske konferencije Ženskih studija 1998.,glavni i odgovorni urednik Književne reči od 2001. do danas.
Sport [uredi - уреди]
U Vrginmostu postoje dvije sportske udruge - jedna je NK Gvozd (seniori), a druga je NK Gvozd (pioniri). U Vrginmostu je rođen 1968. Aleksandar Raković,atletski reprezentativac,učesnik Svjetskog atletskog prvenstva u brzom hodanju,sin legendarnog maratonca i trenera AK Ljubomira Raković,sada podpredsednik ASS i trener. Bojan Bijelić,rođen 1982. učestvovao na Univerzijadi,Evropskom i Svjetskim prvenstvima u taekwondo,osvajač mnogih medalja,sin odbojkaša Mile Bijelić.