Gvanako

Izvor: Wikipedia
Gvanako
Guanaco 09.24.jpg
Status zaštite

LR/lc ugrožena vrsta po IUCN
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Artiodactyla
Porodica: Camelidae
Rod: Lama
Vrsta: L. guanicoe
Dvojno ime
Lama guanicoe
(Müller, 1776)
Raspon
Životni prostor gvanaka

Životni prostor gvanaka

Gvanako (latinski: Lama guanicoe) je južnoamerička životinja iz porodice deva (Camelidae), bliski srodnik alpake, ljame i vikunje, koji su poznati kao lame. [1]Za razliku od deva, lame nemaju karakteristične devinu grbu. [1]

Karakteristike[uredi - уреди]

Gvanako je životinja vitka tijela, dugih nogu i vrata, kratka repa, male glave i velikih načuljenih ušiju. Prosječni odrasli gvanako visok je oko 110 cm[1], i težak 90 kg.

Boja krzna ne razlikuje se previše između jedinki, varira od svijetlosmeđe do tamno crvenkaste po leđima, po trbuhu i nogama ima bijelo krzno, a lice sive boje. [1]Boja krzna ne razlikuje se previše između jedinki, varira od svijetlosmeđe do tamno crvenkaste po leđima, po trbuhu i nogama ima bijelo krzno, a lice sive boje. [1]

Kao i ljame, i gvanako je prekriven dvostrukim slojem krzna, koji se sastoji od grubog vanjskog sloja i mekanog unutrašnjeg sloja. Mladi gvanako (španjolski: guanaquito), ima oko 10 do 20 % podkrzna (koje se sastoji od mekanih pahuljastih vlakana). Ona se upotrebljavaju u tekstilnoj industriji od sredine 19. vijeka, i od tad se zbog eksluzivnosti i fine nježne teksture upotrebljavaju za luksuzne tkanine. [1]Vlakna gvanaka se smatraju finijim od alpakinih, ali grubljim i jeftinijim od vikunjina. Krzna gvanaka, naročito guanaquita, koriste se u krznarstvu jer liče krznu crvene lisice, odpatci se upotrebljavaju u tekstilnoj industriji. [1]

Habitat i način života[uredi - уреди]

Gvanaki u čileanskom Nacionalnom parku Torres del Paine

Gvanako je životinja južnoameričkih Anda (Bolivija, Peru, Ekvador, Čile, Argentina) i tu se najbolje osjeća, ali se zna spustiti i do nizina (ima ih po Patagoniji i Ognjenoj zemlji, gdje su se odlično prilagodili). Najviše ih ima po Čileu i Argentini, dok ih po Boliviji u novije vrijeme uzgajaju bolivijski Indijanci, koji žele obnoviti njihovu populaciju. Gvanako je kao i vikunja divlja životinja, koja živi u malim krdima od 4 do 10 ženki i jednog mužjaka.

Kada se nađe u opasnosti ili kad je ljut, gvanako pljuje, nastojeći tako zastrašiti protivnika. [1] Gvanako je biljožder, koji pase travu i drugo bilje. [1]

Razmnožavanje[uredi - уреди]

Gvanako spolnu zrelost dosegne nakon 2-3 godine. Sezona parenja traje tijekom čitave godine, a ženka mladunče nosi 320-330 dana.

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 1.8 "Guanaco" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/247744/guanaco. pristupljeno 15. 04. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди]