Gustav Robert Kirchhoff

Izvor: Wikipedia
Gustav Robert Kirchhoff
Gustav Robert Kirchhoff.jpg
Rođenje 12. ožujka 1824.
Rusija Kalinjingrad, Rusija
Smrt 17. listopada 1887.
Njemačka Berlin, Njemačka
Polje fizika, kemija
Institucija Sveučilište u Berlinu
Sveučilište u Breslauu
Sveučilište u Heidelbergu
Alma mater Sveučilište u Kalinjingradu
Akademski mentor Franz Ernst Neumann
Istaknuti studenti Max Noether
Ernst Schröder
Poznat po Kirchhoffov zakon o naponu
Kirchhoffovi zakoni o strujnom krugu
Spektralna analiza
Kirchhoffovi zakoni
Istaknute nagrade Rumfordova medalja

Gustav Robert Kirchhoff (Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.

Svojim je radnom jako doprinio osnovnom razumijevanju strujnog kruga, spekrotskopije i emisiju radijacije crnih tijela sa zagrijavanim objektima. Pojam radijacija „crnog tijela“ skovao je 1862., a dva seta nezavisnih koncepata o zakonima strujnog kruga i termalne emisije nazvani su „Kirchhoffovi zakoni“ u njegovu čast.

Kirchhoff je rođen u Königsbergu, Istočna Prusija (danas Kalinjingrad), kao sin Friedrich Kirchhoffa, odvjetnika i Johanne Henriette Wittke. Kirchhof je 1847. diplomirao na Königsbergškom sveučilištu i oženio se Clarom Richelot, kćerkom njegovog profesora matematike Friedricha Richelota. Iste godine preselili su se u Berlin, gdje su bili dok Gustav Kirchhoff nije dobio mjesto profesora u Breslau (danas Wrocław).

Kirchhoff je svoje zakone o strujnom krugu, koji su danas svudašnji u električnom inženjeringu, formulirao 1845. dok je još bio student. Svoje zakone o termalnoj radijaciji izložio je 1859, a dokazao ih je 1861. U Breslau je na spektroskopiji radio sa Robertom Bunsenom, a bio je i su-otkrivač elemenata cezija i rubidija 1861. dok je proučavao kemijsku kompoziciju Sunca preko njegovog spektralnog potpisa.

Rumfordovu medalju dobio je 1862. i to zbog istraživanja fiksiranih linija sunčevog spektra i inverzija svijetlih linija u spektru umjetne svjetlosti.

Jako je doprinio području spektroskopije tako što je formalizirao tri zakona koja upisuju spektralnu kompoziciju svjetla koje emitiraju užareni objekti, nadograđujući se na otkrićima Altera i Angstroma (vidi: spektralna analiza).

Vidi još[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]