Gustav Robert Kirchhoff
| Gustav Robert Kirchhoff | |
 | |
| Rođenje | 12. ožujka 1824. Kalinjingrad, Rusija
|
|---|---|
| Smrt | 17. listopada 1887. Berlin, Njemačka
|
| Polje | fizika, kemija |
| Institucija | Sveučilište u Berlinu Sveučilište u Breslauu Sveučilište u Heidelbergu |
| Alma mater | Sveučilište u Kalinjingradu |
| Akademski mentor | Franz Ernst Neumann |
| Istaknuti studenti | Max Noether Ernst Schröder |
| Poznat po | Kirchhoffov zakon o naponu Kirchhoffovi zakoni o strujnom krugu Spektralna analiza Kirchhoffovi zakoni |
| Istaknute nagrade | Rumfordova medalja |
Gustav Robert Kirchhoff (Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.
Svojim je radnom jako doprinio osnovnom razumijevanju strujnog kruga, spekrotskopije i emisiju radijacije crnih tijela sa zagrijavanim objektima. Pojam radijacija „crnog tijela“ skovao je 1862., a dva seta nezavisnih koncepata o zakonima strujnog kruga i termalne emisije nazvani su „Kirchhoffovi zakoni“ u njegovu čast.
Kirchhoff je rođen u Königsbergu, Istočna Prusija (danas Kalinjingrad), kao sin Friedrich Kirchhoffa, odvjetnika i Johanne Henriette Wittke. Kirchhof je 1847. diplomirao na Königsbergškom sveučilištu i oženio se Clarom Richelot, kćerkom njegovog profesora matematike Friedricha Richelota. Iste godine preselili su se u Berlin, gdje su bili dok Gustav Kirchhoff nije dobio mjesto profesora u Breslau (danas Wrocław).
Kirchhoff je svoje zakone o strujnom krugu, koji su danas svudašnji u električnom inženjeringu, formulirao 1845. dok je još bio student. Svoje zakone o termalnoj radijaciji izložio je 1859, a dokazao ih je 1861. U Breslau je na spektroskopiji radio sa Robertom Bunsenom, a bio je i su-otkrivač elemenata cezija i rubidija 1861. dok je proučavao kemijsku kompoziciju Sunca preko njegovog spektralnog potpisa.
Rumfordovu medalju dobio je 1862. i to zbog istraživanja fiksiranih linija sunčevog spektra i inverzija svijetlih linija u spektru umjetne svjetlosti.
Jako je doprinio području spektroskopije tako što je formalizirao tri zakona koja upisuju spektralnu kompoziciju svjetla koje emitiraju užareni objekti, nadograđujući se na otkrićima Altera i Angstroma (vidi: spektralna analiza).
Vidi još[uredi | uredi kod]
- Kirchhoffov zakon o naponu
- Kirchhoffovi zakoni o strujnom krugu
- Spektralna analiza
- Kirchhoffovi zakoni
Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]
- Short biography Arhivirano 2004-10-12 na Wayback Machine-u
