Gros Ventre

Izvor: Wikipedia
Gros Ventre nazvan Assiniboin Boy

Gros Ventre (Gros Ventre of the Prairie; Veliki Trbuh Prerije; Atsina, Minnetaree, Minnetarees of Fort de Prairie, Big Belly, Ahe, A'ananin) je pleme Indijanaca porijeklom od Arapaha, porodica Algonquian, nastanjeno u prerijama od Milk Rivera i obala Missourija na sjever do Saskatchewana. Pleme je 1780. imalo oko 3 000 pripadnika, kasnije su oko 1880. smješteni na rezervat Fort Belknap sa Assiniboinima. Brojnim stanjem se manipulira; prema SIL-u 1977. bilo ih je 1 200, vjerojatno samo na rezervatu. Drugi podaci govore da ih je u Sjedinjenim Američkim Državama oko 3 000.

Ime[uredi - уреди]

Ime Gros Ventre prevedeno je sa francuskog na engleski kao Big Belly ili Great Belly Indians, odnosno Veliki Trbuh. U znakovnom jeziku prerije, često su brkani sa Hidatsa Indijancima, također nazivanima Gros Ventre. Toga radi, ova dva plemena na imenu imaju i nastavke, kod Atsina Gros Ventre of the Prairie ili Minnetaree of the Prairie, a za Hidatse, zbog toga što su živjeli uz Missouri Gros Ventre ili Minnetaree of the Missouri. Riječ 'Belly' kao oznaku u imenu imali su i srodnici pravih Hidatsa, Indijanci Awaxawi ili Amahami, koji su nazivani i Minnetaree of the Knife River. Čak i kod Crow Indijanaca, koji su se odvojili od Hidatsa nalazimo 'trbuh' ili 'belly' u imenu bande Udareni-u-Trbuh', odnosno Kicked-in-their-Bellies. Ime Minnetaree označava 'one što su prešli vodu “rijeku”'(='they crossed the water').

Do učestalih brkanja Hidatsa i Atsina bez sumnje dovode slične geste na torzu, koje su ova dva plemena koristila u znakovnom jeziku. jedna se odnosi na tetovirane grudi Hidatsa, dok je kod Atsina označavalo 'uvijek gladan' ili 'always hungry' (i. e. 'prosjaci' ='beggars'). Šošonsko ime Sä'pani, također označava‚ 'trbuhe, =bellies’. Sami sebe oni danas zovu Ahe, A'ananin, u Swantonovo vrijeme Aä'ninena, što znači "white-clay people," Naziv Atsina, misli Swanton bio bi od Blackfoota, sa kojima su se Atsine družili nakon cijepanja od matičnih Arapaha. Značenje ove riječi je sumnjivo.

Povijest[uredi - уреди]

Gros Ventre su nekada bili dio Arapaha, i vjerojatno su sa njima živjeli u području Red River Valleya u Minnesoti i Sjevernoj Dakoti, negdje do 1650. Odvojili su se od matice i nastavili se kretati u sjeverni Wyoming prije nego što su postali lovci na bizone, odnosno oko 1675.

Atsine su dolutali sve do Saskatchewana u Kanadi, prije nego su se 1818. ponovno ujedinili sa Arapahosima u Wyomingu. Sa Arapahosima su Atsine ostali ujedinjeni sve od 1818. pa do 1823. kada su se ponovno odvojili i nastanili u području rijeke Milk gdje su neki 1829. stradali od boginja. Dio bande što je ostao sa Arapahima odvoji se od njih 1832. i nastaviše lutati. Ova lutanja dovela su ih u područje poznato kao Pierre's Hole, što se prostire zapadno od Teton Rangee, dolina duga oko 20 milja i dvije milje široka, u današnjem okrugu Teton u Idahu. Tu su se sukobili sa trgovcima krznima gdje su zadobili teške gubitke (Battle of Pierre's Hole). Nakon ovih gubitaka dvije bande Atsina udružile su se 1833. Nekoliko godina poslije napali su ih Assiniboini nekoliko puta, i zadali im ozbiljne udarce.

Tek 1855. dolazi do potipisivanja ugovora 'Treaty of Friendship' sa Isaac Stevensom (poginuo u bici 'Battle of Chantilly' 1862. u Virginiji) kao dio Blackfoot naroda. Sljedeće (1856.) godine Atsine odlaze sa Assiniboinima u Rezervat Fort Belknap, ali rat još nije gotov za njih. Premda u savezu sa Crnim Stopama, Atsine se 1867. udružuju sa Vranama protiv Crnih Stopa i gube bitku. Pečat im na kraju zadaju boginje koje ih pogađaju 1869.

Populacija[uredi - уреди]

Danas Atsine žive na rezervatu Fort Belknap u Montani. Populacija Atsina 1700. je iznosila oko 3 000 po pretpostavci NAHDB-a, i takva je bila sve do 1800. U prvoj polovici 20. stoljeća broj Atsina kretao se oko 500 osoba ,da bi počeo rasti od 80.-tih godina: 1 600 (1989.); 2 500 (2000.); 3 000 (2005.)

Etnografija[uredi - уреди]

Atsine ili Veliki Trbuh prerije su jedno od tipičnih plemena sa prerijskom kulturom lovaca na bizone. Nastamba Atsina je šator od bizonovih koža poznat kao tipi ili tepee. Pleme je živjelo od lova na bizone kojima su uvijek bili na tragu, a čitavo se moglo se mobilizirati za jedan sat i nastaviti pokret.

Klan i totemizam[uredi - уреди]

Gros Ventre bijahu organizirani po klanovima, ali veoma je važno ovdje naglasiti da kod njih kao i kod Apača, Vrana i njihovih srodnika Hidatsa, ovi klanovi nemaju totemska imena, koji se inače obično povezuju uz klan. Da totem ne mora biti vezan uz klan govore nam i Arunta Aboridžini čije su totemske grupe različite od klanova. Ovaj problem poznat je Lévi-Straussu koji ga navodi u svom 'Totemizmu danas'. Swanton navodi Kroeberove nazive klanova, to su: "Those-who-water-their-horses-once-a-day"; Tendons, "Those-who-do-not-give-away" ili "Buffalo-humps"; Opposite (ili Middle) Assiniboin, "Ugly-ones (ili) Tent-poles worn smooth"; Bloods, "Fighting-alone" -Ostali klanovski nazivi: Berry-eaters, Breech-cloths, Coffee, Dusty-ones, Gray-ones ili Ash-colored, Kanhutyi (ime poglavice), Night-hawks, Poor-ones, Torn-trousers, Weasel-skin headdress.

Maleni rječnik[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]