Gordijan I
| Gordijan I | |
|---|---|
| Car Rimskog Carstva | |
| Bista Gordijana I | |
| Vladavina | 22. mart – 12. april 238. (zajedno sa Gordijanom II, i u suparnipštvu sa Makisminom Tračaninom) |
| Rođen/a | cca. 159 |
| Umro/la | 12. april 238 (starrost: 79) |
| Mjesto smrti | Kartagina, Africa Proconsularis |
| Prethodnik | Maximinus Thrax |
| Nasljednik | Pupienus i Balbinus |
| Bračni drug/žica | nepoznato, moguće Fabia Orestilla[1] |
| Potomstvo | Gordian II, Antonia Gordiana |
| Dinastija | Gordiani |
| Otac | nepoznat, moguće Maecius Marullus[2] ili Marcus Antonius[3] |
| Majka | nepoznata, moguće Ulpia Gordiana[2] ili Sempronia Romana[4] |
Marko Antonije Gordijan Sempronijan ((159. - 12. travnja 238.) je bio rimski car, poznat kao Gordijan I. Proglasio se za cara u Africi tokom pobune koja je izbila 238. godine, kada je zbačen sa prestola Maksimin Tračanin.
Malo se zna o Gordijanovom životu pre ovog ustanka. Rođen je oko 159. godine. Bio je poreklom iz dobrostojeće familije, koja je verovatno pripadala senatorskom staležu. Poreklo njegove familije treba možda tražiti u Maloj Aziji, u Kapadokiji ili Galatiji. Po jednom nepouzdanom podatku, mladi Gordijan se bavio epskom poezijom.
Možda je Gordijan upravljao provincijom Donjom Britanijom 216. godine. Kasnije je možda bio sufektni konzul, verovatno pod carem Elegabalom. Možda je upravljao i Koile Sirijom, ili je bio komandant jedne legije koja je bila stacionirana blizu Antiohije.
U poslednjoj godini vladavine Maksimina Tračanina Gordijan je bio upravnik Afrike. Tu je izbio ustanak, izazvan visokim porezima koji su se morali ubirati zbog velikih ratova na Dunavu u tom času. Zaverenici su onda proglasili Gordijana carem koji je uzeo kognomen Afrički. Ovaj ustanka je počeo u poznu zimu ili proleće 238. godine.
Čitava rimska Afrika je stala na stranu Gordijana. Ubrzo je i rimski senat priznao Gordijana za cara.
Upravnik Numidije je bio Gordijanov suparnik i stao je na stranu Maksimina Tračanina. Gordijanu je u odbrani mnogo pomogao njegov sin, Gordijan II, naročito u pripremama za odbranu glavnog uporišta Kartagine. Gordijan II je verovatno tada bio proglašen za cara i savladara, ali je stradao u bici. Tada je i Kartagina bila i Gordijan I je počinio samoubistvo.
Uprkos smrti Gordijana I, ustanak protiv Maksimina Tračanina je nastavljen. U Rimu su senatori Pupijen i Balbin proglašeni za careve, a unuk Gordijana I, Gordijan III proglašen je za cezara. Već krajem 238. Gordijan III je ostao jedini car.
[uredi - уреди] Izvori
- ↑ Historia Augusta, The Three Gordians, 17:4
- ↑ 2.0 2.1 Historia Augusta, The Three Gordians, 2:2
- ↑ Settipani, "Continuité gentilice et continuité sénatoriale dans les familles sénatoriales romaines à l'époque impériale"
- ↑ Settipani, "Continuité gentilice et continuité sénatoriale dans les familles sénatoriales romaines à l'époque impériale"
Principat 27 p. n. e. — 235:
Avgust • Tiberije • Kaligula • Klaudije I • Neron • Galba • Oton • Vitelije • Vespazijan • Tit • Domicijan • Nerva • Trajan • Hadrijan • Antonin Pije • Marko Aurelije • Lucije Ver • Komod • Pertinaks • Didije Julijan • Septimije Sever • Karakala • Makrin • Elagabal • Aleksandar Sever
Kriza III veka 235—284:
Maksimin I Tračanin • Gordijan I • Gordijan II • Pupijen • Balbin • Gordijan III • Filip Arabljanin • Decije Trajan • Trebonijan Gal ca Hostilijanom i Volusijanom • Emilijan • Valerijan • Galijen • Klaudije II • Kvintil • Aurelijan • Tacit • Florijan • Prob • Kar • Numerijan • Karin
Dominat 284—395:
Dioklecijan • Maksimijan • Konstancije I Hlor • Galerije • Sever II • Maksencije • Maksimin II Daja • Licinije • Konstantin I Veliki • Konstantin II • Konstans I • Konstancije II • Julijan Otpadnik • Jovijan • Valentinijan I • Valens • Gracijan • Valentinijan II • Teodosije I
Zapadno carstvo (395—476):
Honorije • Konstancije III • Jovan • Valentinijan III • Petronije Maksim • Avit • Majorijan • Libije Sever • Antemije • Olibrije • Glicerije • Julije Nepot • Romul Avgustul
Istočno (Vizantijsko) carstvo (395—1453):
Arkadije • Teodosije II • Markijan • Lav I • Lav II • Zenon • Vasilisk • Anastasije I • Justin I • Justinijan I • Justin II • Tiberije II Konstantin • Mavrikije • Foka • Iraklije • Iraklije Novi Konstantin • Irakliona • Konstans II Pogonat • Konstantin IV • Justinijan II Rinotmet • Leontije • Tiberije III Apsimar • Filipik • Anastasije II • Teodosije III • Lav III Isavrijanac • Konstantin V Kopronim • Lav IV Hazar • Konstantin VI • Irina • Nićifor I • Stavrakije • Mihailo I Rangabe • Lav V Jermenin • Mihailo II Amorijac • Teofilo • Mihailo III • Vasilije I Makedonac • Lav VI Mudri • Konstantin VII Porfirogenit • Roman I Lakapin • Roman II • Nićifor II Foka • Jovan I Cimiskije • Vasilije II Bugaroubica • Konstantin VIII • Roman III Argir • Mihajlo IV Paflagonac • Mihajlo V Kalafat • Konstantin IX Monomah • Zoja • Teodora • Mihajlo VI Stratiotik • Isak I Komnin • Konstantin X Duka • Roman IV Diogen • Mihajlo VII Parapinak • Nićifor III Votanijat • Aleksije I Komnin • Jovan II Komnin • Manojlo I Komnin • Aleksije II Komnin • Andronik I Komnin • Isak II Anđeo • Aleksije III Anđeo • Aleksije IV Anđeo • Aleksije V Duka Murzufl • Konstantin (XI) Laskaris • Teodor I Laskaris • Jovan III Duka Vatac • Teodor II Laskaris • Jovan IV Laskaris • Mihajlo VIII Paleolog • Andronik II Paleolog • Andronik III Paleolog • Jovan V Paleolog • Jovan VI Kantakuzin • Andronik IV Paleolog • Jovan VII Paleolog • Manojlo II Paleolog • Jovan VIII Paleolog • Konstantin XI Dragaš