Golovo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Golovo


Panorama Golova

Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Zlatiborski
Opština Čajetina
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 212
Geografija
Koordinate 43°43′28″N 19°47′17″E / 43.7244°N 19.7881°E / 43.7244; 19.7881
Nadmorska visina 879 m
Golovo na mapi Srbije
Golovo
Golovo
Golovo (Srbije)
Ostali podaci
Pozivni broj 031
Registarska oznaka UE


Koordinate: 43° 43′ 28" SGŠ, 19° 47′ 17" IGD


Golovo je naselje u Srbiji koje administrativno pripada opštini Čajetina u Zlatiborskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 212 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 305 stanovnika).

Golovo se nalazi istočno od Kraljevih Voda i jugoistočno od Čajetine, odnosno na šestom kilometru puta Čajetina Alin Potok. Graniči se sa Rudinama, Mušvetama i Gostiljem. Oivičeno je visovima: Glizom, Gradinom i Cokeljom.

Ime mesta[uredi | uredi kod]

Naziv Golovo selo dobija kada je otvorena škola. Stari naziv sela je Rudine i pod tim nazivom se pominje još u 18. veku. Još do nedavno stariji ljudi su Golovo zvali „Donje Rudine“ a sadašnje selo Rudine su zvali „Gornje Rudine“.

Istorija sela[uredi | uredi kod]

Ne zna se mnogo o dalekoj prošlosti Golova. Po gromilama koje su razbacane po selu može se zaključiti da je Golovo bilo naseljeo u prethrišćanskom periodu. U seobi pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem nije niko ostao od starosedelaca, „Starinaca“. U opustele krajeve Zlatibora u 18. veku Turci pokušavaju da nasele nove stanovnike, pa su prvi stanovnici Golova bili Srbi i Turci. Turci su zauzeli najpitomiji deo sela dok su Srbi naselili krševite delove. Sa Prvim srpskim ustankom, Turci odlaze iz Golova.

Geografija[uredi | uredi kod]

Toponimi Golova[uredi | uredi kod]

Brda
Gliza, Gradina, Poređe, Cokelj,
Reka
Grabovica,
Izvor
Đokića Vrelo,

Naseljavanje[uredi | uredi kod]

  • Prvi talas naseljavanja počinje u 18. veku. Prvi se doseljavaju Aćimovići, Velanci, Dedići, Petronijevići, Milovići, Zrnjevići, Bisići, Vesovići......
  • Drugi migracioni talas dogodio se za vreme Prvog srpskog ustanka, tada se još naseljavaju: Čumići, Buljugići, Ponorci....
  • Treći talas počinje tridestih godina 19. veka i tada se naseljavaju: Đokići, Slovići, Žunići, Kovačevići (Bojanovići)

Familije Golova[uredi | uredi kod]

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Golovo živi 202 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 56,3 godina (51,9 kod muškaraca i 61,0 kod žena). U naselju ima 95 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,23.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 680 [1]
1953. 744
1961. 639
1971. 542
1981. 432
1991. 305 299
2002. 212 212
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
211 99.52%
nepoznato
  
1 0.47%


Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze[uredi | uredi kod]


Naseljena mesta opštine Čajetina

Alin Potok • Branešci • Golovo • Gostilje • Dobroselica • Drenova • Željine • Zlatibor • Jablanica • Kriva Reka • Ljubiš • Mačkat • Mušvete • Rakovica • Rožanstvo • Rudine • Sainovina • Semegnjevo • Sirogojno • Stublo • Tripkova • Trnava • Čajetina • Šljivovica