Glavna stranica / Главна страница

Izvor: Wikipedia
Local-time.svg

Dobrodošli

Dobrodošli na Wikipediju srpskohrvatskog jezika, slobodnu enciklopediju koju svako može uređivati.

Na Vama je da odlučite hoćete li pisati ćirilicom ili latinicom!

Wikipedia je slobodna enciklopedija na više od 200 jezika. Broj članaka na ovoj Wikipediji u ovome momentu je 53,722. Svi dokumenti u Wikipediji su zaštićeni Licencom za slobodnu dokumentaciju GNU-a i kao takve svako ih može mijenjati i korigovati. U slučaju da ste ustanovili nepravilnosti na srpskohrvatskoj Wikipediji, obratite se nekom od administratora.
Nuvola filesystems services.svg

Izabrani članak

Rising-lewecke.jpg

Naučna fantastika ili znanstvena fantastika ili samo SF (od engleskog naziva "science fiction" što doslovno znači "naučna fikcija") je umjetnički žanr koji obrađuje razne općeljudske situacije smještene u zamišljenu buduću realnost koja se temelji na danas znanim naučnim podacima za razliku od žanra tzv. "čiste" ili fantastike u užem smislu koja se ne temelji na nauci. Granice žanra nisu jasno definirane kao niti granice podžanrova. Mnoga naučnofantastična djela sadrže značajke drugih umjetničkih žanrova, poput kriminalističkih romana, romana strave i užasa, historijskih romana i fantastike. Tradicionalno se smatra da su danas pokojna trojka Isaac Asimov, Arthur C. Clarke i Robert A. Heinlein najveći književni majstori ovog žanra koji se mnogo promijenio od vremena u kome su živjeli, a koji se često naziva "zlatnim dobom".

Ako se izuzmu mitske priče o bogovima koje su uspele preživjeti milenijume do današnjih dana, a realno po svom književnom stilu spadaju u mitologiju, prvo znano naučnofantastično djelo je Lukijanova "Istinita historija" iz 2. vijeka nove ere. U tom sarkastičnom djelu putem kojeg Lukijan ismijava tadašnja vjerovanja da su priče o bogovima, Homerova i Herodotova djela potpuno istiniti istorijski događaji, on šalje svoje heroje na put prema Mjesecu gdje oni dolaze tokom rata između kralja Mjeseca i kralja Sunca za planet Veneru. Zahvaljujući takvoj radnji "Istinita historija" bi zadovoljila sve zahteve da bi bila kvalificirana kao prvo djelo naučne fantastike.

Dalje...
Picframe.svg

Izabrana slika


Slika nedjelje

Canis lupus arctos (Pocock, 1935).jpg


Polarni vuk.
Office-calendar-modified.svg

Na današnji dan

Sinaiticus text.jpg

Ostali događaji: 3.2.4.2.5.2.

Nuvola apps file-manager.png

Neke od tema

Prirodne i matematičke nauke/znanosti: astronomija i astrofizika - biologija - geologija - geografija - ekologija - informatika - matematika - medicina - statistika - fizika - hemija

Društvene nauke/znanosti:
antropologija - arheologija - bibliotekarstvo - demografija - istorija - vojne nauke - jezik i lingvistika - kognitivna nauka - muzikologija - obrazovanje - pedagogija - psihologija - sociologija -filozofija - defektologija

Politika, pravo i društvo:
država - društvo - ekonomija - javni poslovi - mediji - političke nauke - pravo - preduzeća - prirodno okruženje - slobodni softver - trgovina - urbanizam

Religija i mitologija:
ateizam - hrišćanstvo - islam - judaizam - misticizam - mitologija - religija - teologija - agnosticizam - rimske pape

Spiskovi :
biografije - godišnji kalendar - dnevni kalendar - internet domeni - države - narodi - Spisak kategorija - ljudi - spisak kalendara - Spisak spiskova - spisak članaka koje srpskohrvatska Wikipedia treba imati

Primenjene nauke/znanosti i tehnike:
alat - arhitektura - poljoprivreda - komunikacija - energetika - elektronika - industrija - informatika - internet - inženjerstvo - javni poslovi - medicina - slobodni softver - softver - tehnologija - telekomunikacije - transport - vazduhoplovstvo

Životna svakodnevica i slobodno vrijeme:
enigmatika - zabava - zdravlje - internet - kuhinja - seksualnost - rekreacija - sport - praznici - turizam - hobi

Umjetnost i kultura:
arhitektura - vajarstvo - dizajn - književnost - kultura - mediji - muzika - narodne izreke - ples - pozorište - slikarstvo - umetnost - film - grafika - poezija

Local-time.svg

Добродошли

Добродошли на Википедију српскохрватског језика, слободну енциклопедију коју свако може уређивати.

На Вама је да одлучите хоћете ли писати ћирилицом или латиницом!

Википедија је слободна енциклопедија на више од 200 језика. Број чланака на овој Википедији у овом моменту је 53,722. Сви документи у Википедији су заштићени Лиценцом за слободну документацију ГНУ-а и као такве свако их може мењати. У случају да сте установили неправилности на српскохрватској Википедији обратите се неком од администратора.
Internet-news-reader.svg

Vesti

Događaji

Novak Djokovic Hopman Cup 2011 (cropped).jpg


Arhiva vesti

Help-browser.svg

Dešavanja na Wikipediji


Wikimedijini sestrinski projekti:

Wikipedia je slobodna enciklopedija kojom upravlja Fondacija Wikimedia. Ovdje se nalaze svi Wikimedijini projekti:

W(j)ечnиk
Rječnik i tezarus
Wikiknjige
Udžbenici i knjige u javnom vlasništvu
Wikicitat
Zbirka citata
Wikiteka
Slobodna biblioteka
Wikivrste
Popis vrsta
Wikivijesti
Slobodni izvor vijesti
Commons
Multimedijalno skladište
Meta-Wiki
Koordinacija Wikimedijinih projekata
Lični/osobni alati
Varijante
Akcije
Orijentacija-Оријентација
interakcija - интеракција
Alatke-Алатке
Drugi jezici-Други језици