Giorgio Massari

Izvor: Wikipedia
Giorgio Massari

Chiesa della Pietà
Rođenje 13. oktobar 1687
Venecija, Italija
Smrt 20. decembar 1766
Venecija
Polje arhitektura - kiparstvo
Pokret barok
Djela Palazzo Grassi
Uticaj od Andrea Palladio, Baldassare Longhena

Giorgio Massari (* Venecija, 13. oktobar 1687 -† Venecija, 20. decembar 1766) bio je venecijanski arhitekt kasnog baroka. Najpoznatije njegovo djelo je Palazzo Grassi[1], na Kanalu Grande u Veneciji.

Biografija[uredi - уреди]

Giorgio Massari je rođen u obitelji kamenoresca Stefana Massarija, koji se u Veneciju doselio iz okolice Trevisa. O njegovu školovanju malo se zna.

Prvi njegov rad bila je jezuitska crkva Santa Maria del Rosario (1726. -1736.) koju venecijanci zovu Gesuati u Dorsoduru.[1] U projektiranju te crkve čvrsto se držao paladijevskih načela klasične harmonije.

Nakon toga je 1736. pobjedio na natječaju za izgradnju jezuitske crkve Santa Maria della Pietà i ubožnice uz nju. Izgradio je samo crkvu od 1745. do 1760. (fasada je dovršena te u 20. vijeku) .[1] Giorgio Massari je nakon toga postao jedan od najomiljenijih venecijanskih arhitekata, koga su zvali svi od vjerskih redova, do privatnih naručitelja. Izgradio je puno crkava, vila i palača, najviše po Veneciji ali i po cijeloj tadašnjoj Mletačkoj republici sve do Kopra. Massari je od 1682. do 1756. dovršio palaču Ca' Rezzonico, nakon smrti projektanta Baldassare Longhena (1682.) u svemu poštujući Longhenovu zamisao.[2]

Njegov najbolji rad je velika palača Palazzo Grassi na Kanalu Grande koju je izgradio od 1748. do 1772. Ona je bila sukus najboljih iskustava venecijanske arhitekture, od Palladija do Longhene. Projektirao je dvije sjajne vile; - Giovannelli u mjestu Noventa Padovana (Padova) i Cordellina u Montecchio Maggiore (Vicenza)

Villa Cordellina u mjestu Montecchio Maggiore (Vicenza)

Izbor važnijih djela[uredi - уреди]

Venecija[uredi - уреди]

Veneto[uredi - уреди]

  • Montecchio Maggiore, Villa Cordellina Lombardi
  • Noventa Padovana, Villa Giovanelli Colona (stubište)
  • 1747. Asolo, Katedrala Santa Maria Assunta (obnova)
  • S. Andrea di Cavasagra, Villa Cornaro (obnova), 1750.

Furlanija[uredi - уреди]

  • 1738. Udine, crkva Santo Spirito (obnova)
  • 1733. Udine, crkva Sant' Antonio (fasada)

Lombardija[uredi - уреди]

Istra[uredi - уреди]

  • Kopar, Katedrala Uzačašće Marijino (obnova unutrašnjosti)

Izvori[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]

  • Massari, Antonio: Giorgio Massari, architetto veneziano del Settecento, Vicenza 1971.
  • Howard Deborah: The Architectural History of Venice, New York: Holmes & Meier, 1987, str. 199

Eksterni linkovi[uredi - уреди]