Gig od Lidije

Izvor: Wikipedia
Kandaul, kraljica Lidije i Gig
Vilijam Eti 1787.-1849.

Gig (Γύγης, Gyges) je pastir iz Lidije koji je zbog neobičnih okolnosti postao kralj. Drugi je Gig bio Kiklop.

Mitologija[uredi - уреди]

Gig je bio kralj Lidije i vladao je od 716. godine prije nove ere do 678. godine prije nove ere. Gig je na prijestolje Lidije, došao uz pomoć žene posljednjeg kralja, koji je porijeklom bio jedan od Heraklovih potomaka, ali je sam osnovao novu dinastiju, dinastiju Mermnada. Gig je bio energičan i vrlo savjestan vladar za čije su vladavine, Lidija i njen glavni grad Sard dostigli pun procvat. Njegova država je obuhvaćala skoro cijelu zapadnu Malu Aziju sve do rijeke Halis - današnja rijeka Kizil Irmak, a njegova dinastija se održala na vlasti nešto više od sto godina. NJegov posljednji potomak na lidijskom prijestolju je bio kralj Krez, koji je zbog bogastva ušao i u poslovice, a zbog svog netočnog tumačenja proročanstva delfijske proročice Pitije i u povijest.

Gig po Platonu[uredi - уреди]

Gig je, prema Platonu, bio pastir kod kralja Kandaula, i ništa se nije događalo zanimljivo u njegovom životu dok jednog dana, pod prevaljenim hrastom, nije pronašao ulaz u pećinu u kojoj se nalazio brončani konj. U unutrašnjosti pećine, pored konja, Gig je zapazio i mala vrata, a kada ih je otvorio iza njih je bio mrtav čovjek s prstenom na ruci. Uzeo je prsten s mrtvog čovjeka i otišao iz pećine. Na prstenu je bio crn kamen s urezanim okom, i Gig ga je stavio na ruku, i otišao za svojim stadom ovaca. Svi ostali pastiri su se začudili kada su vidjeli da su se njegovo stado samo vratilo do obora, a kada je Gig slučajno okrenuo prsten, u trenu se našao pored svojih drugova pastira. Kada je prsten okrenuo k svom dlanu, u trenu je postao nevidljiv, a kada ga je vratio, opet je postao vidljiv za ljudske oči. Gig je znao da posjeduje prsten s čarobnim moćima i nikome nije otkrio svoju tajnu. On je sa svojim čarobnim prstenom, pretvorivši se u nevidljivog čoveka uhvatio kradljivce ovaca iz stada kralja Kandaula, rekavši da je to bio ogroman vuk, a ne dva mlada pastira koje je uhvatio na djelu. Priče o nevjerovatnoj hrabrosti Giga su došle i do kralja Kandaula, koji ga je pozvao kod sebe na dvor. Već na putu k dvoru, Gig je otkrio lopove koji su se pripremali da opljačkaju dvor, te je to rekao Kandaulu, i on lopove uhvati još iste večeri. Gig je svojim čarobnim prstenom služio kralja i nikada nije zloupotrebio svoju moć, a za svoju čestitost je bio nagrađen višim položajem. Nakon nekog vremena kralj je bio ubijen, a Gig je po komadu mača koji se pronašao u tijelu kralja, otkrio ubojicu i kraljica je tražila da joj on bude suvladar, a kasnije joj je postao i muž, pa samim tim i kralj Lidije.

Gig po Herodotu[uredi - уреди]

Gig je, prema Herodotu, bio pripadnik telesne straže kralja Kandaula. Kralj mu je poverio da sređuje neke veoma važne poslove na dvoru, ali i da sa njim razgovara o mnogim osobnim stvarima, između ostalog i o ženama, pa čak i o samoj kraljevoj ženi. Gig je veličao njenu lepotu, ali mu je Kandaul rekao da, kako je nikada nije vidio golu, već uvijek u haljini, i ne može da ugleda u potpunosti njenu ljepotu, pa da samo ponavlja njegove riječi jer o njenoj ljepoti ništa ne zna. Posle izvjesnog vremena kralj je predložio Gigu da je on kradomice pogleda golu dok se presvlači u svojim odajama. Kraljica je nekako doznala za njihov dogovor i stavila Giga pred izbor: on mora, jer je ona obešćašćena, da sebe ili kralja ubije. Gig je pokušao da molbama pridobije kraljicu, a kada je ona odbila sve njegove molbe, on se odlučio da obije kralja Kandaula. Kralja je ubio nožem koji mu je dala kraljica, a po njenoj želji se zatim oženio sa njom i postao lidijski kralj.

Izvori[uredi - уреди]

  • V. Zamarovski, Junaci antičkih mitova, Leksikon grčke i rimske mitologije, Zagreb 1985., str. 113.