Gazprom
| Gazprom Газпром | |
 | |
| Tip | Akcionarsko društvo (MCX: GAZP MCX: GAZP) |
|---|---|
| Osnovana | 1989- |
| Sjedište |  Moskva, Rusija
|
| Ključni kadrovi | Aleksej Miler, CEO |
| Industrija | Vađenje zemnog gasa |
| Proizvodi | Zemni gas |
| Prihod | ▲ 2152 mrld. Rb (2006, 83,6 mrld. ~US$) |
| Neto prihod | ▲ 636 mrld. Rb (2006, 24,63 mrld. ~US$) |
| Zaposlenika | 432,000 (2006-) |
| Vlasnik | Ruska vlada (50,01%) |
| Slogan | Мечты сбываются! (Snovi se ostvaruju) |
| Web-sajt | www.gazprom.com |
Otkrytoe aktsionernoe obchtchestvo Gazprom (nekad navođen kao Gasprom)[1] je najveća ruska kompanije. Gazpromom se javno trguje na (MCX: GAZP MCX: GAZP LSE: OGZD; ruski: ОАО Газпром. Gazprom je najveći eksploatator zemnog gasa na svijetu. Godine 2004. je prodavao gasa u vrijednosti od 31 milijardi US$, odnosno 93 posto ruske proizvodnje gasa; s rezervama od 28,800 km³, kontrolira 16 posto svjetskih rezervi gasa (2004[2], uključujući Štokmanovo polje.) Nakon što je preuzela naftnu tvrtku Sibneft, Gazprom, s 119 milijardi barela rezervi, se nalazi jedino iza Saudijske Arabije, s 263 milijardi barela, i Irana, s 133 milijardi barela, kao najveći svjetgski vlasnik nafte i ekvivalenta nafte u prirodnom gasu.[3]
Do kraja 2004. Gazprom je bio jedini dobavljač gasa za Bosnu i Hercegovinu, Estoniju, Finsku, Makedoniju, Latviju, Litvaniju, Moldovu i Slovačku, te dobavljao 97 posto gasa za Bugarsku, 89 posto za Mađarsku, 86 posto za Poljsku, gotovo dvije trećine za Češku Republiku, 67 posto za Tursku, 65 posto za Austriju, oko 40 posto za Rumuniju, 36 posto za Njemačku, 27 posto za Italiju, i 25 posto za Francusku.[4] Evropska Unija zajedno dobija oko 25 posto zaliha gasa od ove kompanije.[5]
Osim zaliha gasa i najveće mreže naftovoda i gasovoda na svijetu (150.000 km), također se bavi bankarstvom, osiguranjem, medijima, građevinarstvom i poljoprivredom.
Prema tržišnoj kapitalizaciji u decembru 2007 (345 mrld. US$),[6] Gazprom je treća najveća korporacija na svijetu.[7] Predsjednik Gazproma Dmitrij Medvjedev kaže da bi se tržišna kapitalizacija kompanije trebala učetverostručiti i doseći bilijun dolara do 2017. godine, nakon čega bi postala najveća svjetska korporacija.[8]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Gazprom je skraćenica za 'Газовая промышленность' (Gazovaya Promyshlennost), što znači gasna industrija'.
- ↑ Podaci iz Financial Timesa: "Energy of the State", 14.3. 2006; stariji podaci su dostupni onlin ena Gazprom reserve statistics
- ↑ „Article about reserves after Sibneft acquisition”. Arhivirano iz originala na datum 2007-03-13. Pristupljeno 2007-03-13.
- ↑ [1] Arhivirano 2008-05-14 na Wayback Machine-u [2]
- ↑ [3] [4] Arhivirano 2006-11-13 na Wayback Machine-u
- ↑ http://www.guardian.co.uk/feedarticle?id=7140744
- ↑ [5] Arhivirano 2012-02-07 na Wayback Machine-u [6] Arhivirano 2007-09-28 na Wayback Machine-u
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-07. Pristupljeno 2008-01-29.
Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]
- Službena stranica
- Data
- Yahoo! - OAO Gazprom Company Profile
- OAO Gazprom - 1992-2001 history of the company in Russian
- Članci
- Michael Freedman and Heidi Brown: Energy Tsar, in: Forbes International, 24. 7. 2006.
- Alexander's Gas & Oil Connections - Gazprom Arhivirano 2006-06-20 na Wayback Machine-u
- Guardian.co.uk: Gazprom bond in heavy demand
- Businessweek article about 1998-2000 management scandals
- Schroeder - Putin Pact: Germany and Russia Divide Europe Again Arhivirano 2007-02-04 na Wayback Machine-u
- Russia - To Be Feared... For Now (analysis of Russia policy relevant to Gazprom)
- The Energy Dimension in Russian Global Strategy Arhivirano 2006-12-29 na Wayback Machine-u by Martha Brill Olcott, Rice University, Okt. 2004 (.pdf).
- State of the Gas Industry of the Russian Federation, February 2006, Analytical Report of the Institute of Natural Monopolies Research, Moscow, mart 2006 (na ruskom, .pdf).
