Garifuna
|
Garifuna | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
 Gvatemala,  Honduras Nikaragva,  Belize
| |
| Regija: | Amerika |
| Godina upisa: | 2001, 2008 |
| ID: | 00001 |
| Ugroženost: | |
| Poveznica: | UNESCO |
Garifuna (pl. Garinagu; Carif, Crni Karibi, Black Caribs), tamnoputi indijanski narod karipskog porijekla, danas naseljen u srednjoameričkim državama Hondurasu, Belizeu, Gvatemali i Nikaragvi. Ime Crni Karibi nose zbog svoje veoma tamne kože zbog koje su sličniji crncima nego Indijancima. Ovu tamnu kožu Karibi su naslijedili miješanjem sa crnačkim stanovništvom na srednjoameričkoj obali, nakon što ih je dio 1795. sa antilskog otoka Sveti Vincent deportiran na otok Roatán pred honduraškom obalom.
Od 2009. godine jezik, ples i glazba naroda Garifuna je UNESCO-va nematerijalna svjetska baština.
Populacija[uredi | uredi kod]
Populacija Garifuna danas iznosi oko 98,000 u Hondurasu (1993 Ramon D. Rivas), a žive u 37 sela u kraju kod Masca u Departmanu Cortés i Plaplayi najistočnijem selu u Departmanu Gracias a Dios. Na području Belizea žive u šest sela i ima ih 12,274 (1991 popis). U Gvatemali ih ima 16,700, gdje također žive uz obalu u dva grada Livingston i Puerto Barrios. Najizoliranija skupina živi u Nikaragvi, 1,500 (1982 Meso-America) u selu Orinoco [1].
Jezik[uredi | uredi kod]
Crni Karibi govore jezikom carib kojeg lingvisti klasificiraju porodici arawakan, a ne karipskoj.