Gama zračenje

Izvor: Wikipedia
(Preusmjereno sa Gama zraci)

Gama zračenje ili gama zraci, gama fotoni (γ-zračenje, γ-zraci) je oblik elektromagnetnog zračenja sa najprodornijim fotonima, odnosno najmanjim talasnim dužinama u elektromagnetnom spektru. Nastaju u interakcijama subatomskih čestica kao što su anihilacija čestice i antičestice i radioaktivni raspad; većina zračenja potiče iz nuklearnih reakcija koje se odigravaju u međuzvezdanoj sredini u svemiru.

Ime γ-zraci (γ-zračenje) su dobili zato što je to bila treća vrsta prodornih zraka otkrivena posle α- i β-zraka.


Sadržaj/Садржај

Istorija [uredi - уреди]

Gama zračenje je otkrio francuski istraživač Pol Vilard (Paul Ulrich Villard) 1900., dok je ispitivao uranijum. On je pronašao da gama zračenje (za razliku od alfa- i beta-) ne skreće sa pravolinijske putanje u magnetnom polju.


[1]

Osobine [uredi - уреди]

Zaštita [uredi - уреди]

Interakcija sa materijom [uredi - уреди]

Totalni koeficijent apsorpcije gama zraka u aluminijumu (atomski broj 13) nacrtan u funkciji energije gama zračenja i doprinos tri efekta. Skoro u celom pokazanom opsegu dominira Komptonov efekat.
Totalni koeficijent apsorpcije gama zraka u olovu(atomski broj 82) nacrtan u funkciji energije gama zračenja i doprinos tri efekta. OVde, foto efekat dominira na niskim energijama. Iznad 5 MeV, stvaranje parova postaje dominantan proces.

Kada se gama zračenje propušta kroz materiju, verovatnoća za apsorpciju u tankom sloju proporcionalna je debljini tog sloja. Zbog toga u sloju konačnih dimenzija intenzitet zračenja eksponencijalno pada sa debljinom sloja


I(d) = I_0 \cdot e ^{-\mu d}

Ovde je μ = n×σ apsorpcioni koeficijent meren u cm−1, n broj atoma po cm3 u materijalu, σ apsorpcioni presek u cm2 i d debljina materijala u cm.

Pri prolasku kroz materiju, gama zračenje je jonizuje preko tri glavna procesa: Fotoelektrični efekat, Komptonov efekat i stvaranje parova.




Shema raspada 60Co

{}^{60}\hbox{Co}\;\to\;^{60}\hbox{Ni*}\;+\;e^-\;+\;\overline{\nu}_e.

{}^{60}\hbox{Ni*}\;\to\;^{60}\hbox{Ni}\;+\;\gamma.


Slika celog neba dobijena gama zracima energije preko 100 MeV. Slika je napravljena sa CGRO (Komptonova gama-zračna opservatorija) pomoću EGRET (teleskop visokoenergijskih gama zraka) instrumenta. Sjajne tačke unutar galaktičke ravni su pulsari a one iznad i ispod ravni kvazari.


Upotreba [uredi - уреди]

Datoteka:Moon gamma rays egret instrument cgro.jpg
Mesec viđen gama zracima sa Komptonove gama-zračne opservatorije. Iznenađujuće je da je Mesec u ovoj spektralnoj oblasti sjajniji od Sunca.



Literatura [uredi - уреди]

  1. Kelly, K. (2005). Radiation may have positive effects on health: study -- Low, chronic doses of gamma radiation had beneficial effects on meadow voles University of Toronto
  1. NASA EM spectrum infopage – http://imagers.gsfc.nasa.gov/ems/gamma.html

Vidi još [uredi - уреди]

Eksterni linkovi [uredi - уреди]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu:


Spectrum4websiteEval.png
Spektar elektromagnetskog zračenja

(od najmanje valne duljine do najveće)
gama zračenje | rendgensko zračenje | ultraljubičasto zračenje | vidljivi dio spektra | infracrveno zračenje | mikrovalno zračenje | radiovalovi
vidljivi dio spektra: ljubičasta | plava | zelena | žuta | narančasta | crvena
Boje
Boje često korištene u informatici: crvena | zelena | plava | tirkizna (cijan) | ružičasta (magenta) | žuta
primarne ⇔ sekundarne: crvena | plava | žuta | | narančasta | zelena | ljubičasta
tople ⇔ hladne: crvena | žuta | narančasta | | plava | zelena | ljubičasta
ostalo: crna | bijela