Fruktoza 1,6-bisfosfat

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Fruktoza 1,6-bisfosfat
Identifikacija
CAS registarski broj 488-69-7 DaY
PubChem[1][2] 445557
ChemSpider[3] 393165 DaY
MeSH fructose-1,6-diphosphate
ChEBI 40595
ChEMBL[4] CHEMBL1089962 DaY
ATC code C01EB07
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula C6H14O12P2
Molarna masa 340,116

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Fruktoza 1,6-bisfosfat (Harden-Jangov estar) je fruktozni šećer koji je fosforilisan na ugljenicima 1 i 6 (i.e. on je fruktozofosfat). β-D-forma ovog jedinjenja se veoma često javlja u ćelijama. Najveći deo glukoze i fruktoze koji ulazi u ćelije se pretvara u fruktozu 1,6-bisfosfat u nekom trenutku.

Fruktoza 1,6-bisfosfat u glikolizi[uredi | uredi kod]

Fruktoza 1,6-bisfosfat je na glikoliznom metaboličkom putu i formira se fosforilacijom fruktoza 6-fosfata. Ona se zatim razlaže u dva jedinjenja: gliceraldehid 3-fosfat i dihidroksiaceton fosfat. Ona je alosterni aktivator piruvatne kinaze.

Izomerizam fruktoza 1,6-fosfata[uredi | uredi kod]

Fruktoza 1,6-fosfat ima samo jedan biološki aktivan izomer, β-D-formu. Postoje mnogi drugi izomeri, koji su analogni izomerima fruktoze.

Helacija gvožđa[uredi | uredi kod]

Fruktoza 1,6-bis(fosfat) takođe ima sposobnost vezivanja i sekvestracije Fe(II), rastvorne forme gvožđa čija oksidacija do nerastvornog Fe(III) može da formira reaktivni kiseonik putem Fentonove hemije. Sposobnost fruktoza 1,6-bis(fosfata) da veže Fe(II) može da spreči takav prenos elektrona, te ona stoga deluje kao antioksidans u telu. Pojedine neurodegenerativne bolesti, kao što su Alchajmerova i Parkinsonova, su povezane sa metalnim naslagama koje sadrže gvožđe, mada nije poznato da li Fentonova hemija ima znatnu ulogu u tim bolestima, i da li fruktoza 1,6-bis(fosfat) može da ublaži te efekte.[5]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit
  5. Bajic, Aleksandar; Zakrzewska J, Godjevac D, Andjus P, Jones DR, Spasic M, Spasojevic I (2011). „Relevance of the ability of fructose 1,6-bis(phosphate) to sequester ferrous but not ferric ions”. Carbohydrate Research 346: 416–420. 

Vidi još[uredi | uredi kod]