Franz Marc

Izvor: Wikipedia
"Portret Franza Marca" iz 1910. Autor:August Macke
Franz Marc,"Konj u krajoliku", 1912.

Franz Marc (München, 8. veljače 1880. - Verdun, 4. ožujka 1916.) jedan je od najvažnijih predstavnika njemačkog ekspresionističkog slikarstva.

Karijera[uredi - уреди]

Studirao na minhenskoj Akademiji likovnih umjetnosti. Godine 1903. i 1907. proveo je određeno vrijeme u Parizu, gdje je otkrio veliku bliskost s radom Vincenta van Gogha. Marc je razvio važno prijateljstvo s umjetnikom Augustom Mackeom tijekom 1910.godine. 1911.godine je zajedno s Mackeom, Vasilijem Kandinskim i drugima, osnovao umjetničku grupu «Plavi jahač»("Der Blaue Reiter"). F.Marc je neke od svojih radova prikazao na prvoj izložbi Plavog jahača na izložbi u Minhenu tijekom prosinca 1911./siječnja 1912.godine. Izložba je predstavljala vrhunac njemačkog ekspresionizma a također je prikazana i u Berlinu, Kelnu, Hagenu i Frankfurtu.

Krava crvena, zelena, žuta (1912.)

Godine 1912. Franz Marc je susreo R. Delaunaya, čiji su kolorizam i futurizam bili vrlo bitni za rad F. Marca. Uslijed ovih utjecaja, njegovo je slikarstvo postalo pročišćenije i apstraktnije.

Franz Marc bio je na popisu važnih umjetnika koji su trebali biti povučeni iz borbe u I. svjetskom ratu. No prije negoli je naređenje stiglo, umjetnik je poginuo od granate dok je patrolirao na konju, tijekom bitke kod Verduna 1916.godine.

Stil i ostavština[uredi - уреди]

Velik dio sačuvanih radova F.Marca tematski je vezan uz životinje, najčešće su to portreti životinja u prirodnom okruženju. Njegov rad općenito karakteriziraju jarke čiste boje i skoro kubistički oblici, uz vrhunsku jednostavnost i pročišćenost prikaza. Pritom njegovi radovi odaju duboku emotivnost, zapaženu već u njegovo vrijeme.

Možda najpopularnija slika F.Marka jest "Sudbina životinja" (Tierschicksale), nastala 1913.godine a koja se danas nalazi u Muzeju Umjetnosti u Bazelu.

1998. godine, neke od slika F.Marca prodale su se pri aukcijskoj kući Christie's u Londonu, pri čemu je njegov «Crveni jelen» postigao sumu od 3,30 milijuna funti. Uskoro zatim njegov je «Vodopad» prodan u Sotheby'su za čak 5,06 milijuna, što je dosad najveća cijena postignuta za njegov rad kao i uopće za djelo nekog njemačkog ekspresionista.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]