Fadil Hoxha

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Fadil Hoxha

2. predsjednik SAP Kosova (AO Kosovo i Metohija)
Na dužnosti
11. jul 1945. – 20. februar 1953
24. jun 19677. maj 1969
Prethodnik Mehmed Hoxha
Stanoje Akšić
Nasljednik Ismet Saqiri
Ilaz Kurteshi

Rođen/a (1916-03-15)15. 3. 1916.
Đakovica, Kosovo (Kraljevina Crna Gora)
Umro/la 13. 4. 2001. (dob: 85)
Priština, Kosovo (provincija SRJ pod upravom UN)
Državljanstvo jugoslavensko
Politička stranka Savez komunista Kosova/Savez komunista Jugoslavije

Fadil Hodža (Fadil Hoxha) je bio jugoslavenski komunistički političar albanske nacionalnosti, rodom s Kosova gdje je obavljao važne funkcije.

Tokom drugog svetskog rata je bio komandant kosovskih partizana. Proglašen je za Narodnog heroja Jugoslavije.

Nakon rata je bio predsednik AP Kosova.

Biografija[uredi | uredi kod]

Rođen je i odrastao u Đakovici, tada pod austrijskom, srpskom, a kasnije pod jugoslavenskom vlašću. Kao mladić je emigrirao u Albaniju kako bi mogao pohađati gimnaziju na albanskom jeziku. Prilikom školovanja u Skadru i Elbasanu je došao u kontakt s komunističkim grupama te prihvatio marksizam-lenjinizam.

Drugi svjetski rat[uredi | uredi kod]

Fadil Hodža, komandant kosovskih partizana.
Fadil Hodža sa partizanima u Malesiji, severna Albanija.

Godine 1941. je za vrijeme drugog svjetskog rata došao na Kosovo i počeo raditi kao učitelj. Taj je posao ubrzo napustio kako bi se priključio jugoslavenskim partizanima koji su se borili protiv italijanskih i njemačkih snaga. Ubrzo se pokazao kao sposoban komandant, osnivajući jedinice koje su bile pretežno popunjene albanskim stanovništvom. Za svoje je ratne zasluge kasnije odlikovan ordenom Narodnog heroja Jugoslavije.

Period SFRJ[uredi | uredi kod]

Hodža je nakon rata imao niz važnih dužnosti u tadašnjoj Autonomnoj oblasti Kosovo i Metohija, a kasnije Socijalističkoj autonomnoj pokrajini Kosovo. Međutim, tek je nakon brijunskog plenuma 1966. godine, na kome je srušen tvrdolinijaški šef UDBA-e Aleksandar Ranković dobio mogućnost da napreduje u najviše vrhove Partije.

Tamo se zalagao za što širu autonomiju Kosova u okviru tadašnje SR Srbije, odnosno Jugoslavije. Ti su napori urodili nizom ustavnih reformi od 1968. godine, a koje su svoj vrhunac dobile 1974. godine kada je usvojen novi federalni ustav kojim je SAP Kosovo de facto po svojim pravima izjednačeno s ostalim republikama. Pod Hodžinim pokroviteljstvom je 1970. godine osnovan Prištinski univerzitet kao i Kosovska akademija nauka i umetnosti.

Hodža se, međutim, suprotstavio radikalnim albanskim nacionalistima koji su u proljeće 1981. godine pokrenuli demonstracije s zahtjevom da Kosovo i formalno postane republika. S druge strane, kako su etničke tenzije na Kosovu eskalirale, tako je i kosovsko rukovodstvo postajalo predmetom kritika u Srbiji, odnosno zahtjeva da se autonomija ukine.

Raspad Jugoslavije[uredi | uredi kod]

Iako penzioniran, Hodža je postao predmetom optužbi za albanski nacionalizam, pogotovo kada je na vlast u Srbiji došao Slobodan Milošević. U jesen 1987. je njegova navodna izjava kojim silovanja Srpkinja i Crnogorki na Kosovu tumači seksualnim frustracijama mladih Albanaca i traži da se problem riješi uvozom promiskuitetu sklonih konobarica iz drugih krajeva SFRJ izazvala demonstracije, a potom je izbačen iz SKJ. Godine 1991. Hodža je uhapšen.

Nakon kosovskog rata Hodža je 2001. godine umro u rodnoj Đakovici gdje je sahranjen s najvišim državnim počastima.

Dela[uredi | uredi kod]

Hoxha je godine 1980. izdao ratni dnevnik Kur pranvera vonohet (Kad proljeće kasni) po kojem je TV Priština snimila dramsku seriju, početkom 1980-ih prikazanu na programu JRT-a.

Literatura[uredi | uredi kod]

Prethodi:
Mehmed Hoxha
Predsjednik Kosova
11. jul 1945. – 20. februar 1953
Slijedi:
Ismet Saqiri
Prethodi:
funkcija stvorena
Premijer Kosova
1945–1963
Slijedi:
Ali Shukrija
Prethodi:
Stanoje Akšić
Predsjednik Kosova
24. jun 1967. – 7. maj 1969.
Slijedi:
Ilaz Kurteshi
Prethodi:
Stevan Doronjski
Potpredsjednik SFR Jugoslavije
19781979
Slijedi:
Lazar Koliševski