Erik Pobjednički

Izvor: Wikipedia
Erik Segersäll
kralj Švedske
kralj Švedske
Vladavina cca. 975 - cca. 995
Nasljednik Olof Skötkonung
Suprug/a Sigríð Storråda
Potomstvo
Olof Skötkonung
Otac Björn (III) Eriksson
Rođen/a cca. 945
Umro/la cca. 995

Eric Pobjednički (staronordijski: Eiríkr inn sigrsæli, suvremeni švedski: Erik Segersäll) (945? – cca. 995) bio je prvi švedski kralj (970–995) o kome postoje poutdani podaci.[1] Da li se uopće može nazivati kraljem Švedske je predmet rasprave, jer je tek njegov sin Olof Skötkonung bio prvi dokumentirani vladar priznat i od Sveara kraj jezera Mälaren i od Götara kraj jezera Vättern.

Ponekad se Erik Pobjednički navodi i kao kralj Erik V ili VI, a što je moderni običaj uveden od strane kralja Erika XIV (1560–68), koji je brojeve kraljeva nastojao uskladiti sa fiktivnom historijom Švedske. Da li je bilo švedskih monarha po imenu Erik prije Erika Pobjedničkog je predmet rasprave; neki historičari tvrde da ih je bilo,[2] dok drugi sumnjaju u pouzdanost primarnih izvori.[3] Popis monarha nakon njega je kompliciran (v. Eric Stenkilsson i Erik Pagan, kao Erik Årsäll), što brojeve čini problematičnim.

Originalna teritorija mu je bila u Upplandu i susjednim područjima. Nadimak "pobjednički" je stekao nakon što je porazio invaziju južnjaka u bitci kod Fyrisvellira kraj Uppsale.[4] Navodi da je Erikov brat Olof bio otac Styrbjorna Jakog, njegovog protivnika u bitci, se smatraju mitologijom.[5]

Raspon teritorije njegovog kraljevstva nije poznat. Od središta švedske države kraj jezera Mälaren možda je vladao sve do obale Baltičkog mora na jugu do Blekingea. Prema Adamu Bremenskom, nakratko je vladao Danskom pošto je porazio Sweyna Forkbearda.

Prema Flateyjarboku, uspjehe je dugovao savezu sa slobodnim seljacima protiv aristokratske klase jarlova, a arheološki nalazi sugeriraju da se uticaj jarlova smanjio pred kraj 10. vijeka.[6] Vjeruje se da je uveo znameniti skandinavski sistem regrutacije poznat kao ledung u oblastima oko Mälarena.

Vjerojatno je da je osnovao grad Sigtuna, koji dan-danas postoji i gdje su prve švedske kovanice iskovane za njegovog sina i nasljednika Olofa Skötkonunga.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Lindkvist, Thomas (2003), "Kings and provinces in Sweden", The Cambridge History of Scandinavia, ISBN 0-521-47299-7 
  2. Lagerqvist & Åberg in Kings and Rulers of Sweden ISBN 91-87064-35-9 pp. 8-9
  3. Harrison, Dick (2009), Sveriges historia 600-1350, ISBN 978-91-1-302377-9 
  4. Jones, Gwyn (1973), A History of the Vikings, Oxford University Press, ISBN 0-19-285063-6 
  5. Odelberg, Maj (1995), "Eric Segersäll", Vikingatidens ABC, Swedish Museum of National Antiquities, ISBN 91-7192-984-3, http://histvarld.historiska.se/histvarld/sok/artikel.asp?id=10275. pristupljeno 18. VIII 2008 
  6. Larsson, Mats G. (1998), Svitiod: resor till Sveriges ursprung, Atlantis, ISBN 91-7486-421-1 
Erik Segersäll
Rođen/a: c. 945 Umro/la: 995
Kraljevske titule
Prethodi:
Novostvorena titula
kralj Švedske
970–995
Olof Björnsson (970–975)
Slijedi:
Olof Skötkonung