Filaret Mićević

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Episkop Filaret)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ratna fotografija koja je obišla svet: Filaret u mantiji i sa pastirskim štapom, preko ramena drži puškomitraljez M-53.[1]

Filaret, rođen kao Jelenko Mićević, bio je mileševski episkop SPC.

Jelenko Mićević rođen je 1947. godine u Borcima kod Konjica. Osnovnu školu završio je završio u Konjicu, a Bogosloviju Svetog Save u Beogradu 1969. godine. Iste godine primio je monaški čin i ime Filaret (na grčkom, ljubitelj vrlina). Bio je starešina hrama Svetog Arhanđela Gavrila u Zemunu (Ruska crkva). Čin sinđela dobio je 1984. godine, a protosinđela 1990. godine.

Uz mnoštvo drugih sveštenika SPC, Filaret se isticao radom "na terenu", pronalaženjem dečjih lobanja i drugih dokaza genocida nad Srbima. Državna televizija je Filaretu navodno posvećivala značajnu pažnju.[1] 1993. u vrtlogu bosanskog rata, jedne večeri se u udarnom dnevniku RTS-a pojavio otac Filaret koji je u ruci držao jednu dečju lobanju. Gledoacima je ispričao da su muslimani, navodno, pred živom majkom sekirom odsekli glavu njene devojčice. Pokazao je i sekiru.[2]

Filaret je postao i prvi čovek dobrotvornog fonda SPC-a "Čovekoljublje", sa sedištem na Beogradskom sajmištu. U to vreme se govorilo o krađi pomoći izbeglicama koja dolazi iz srpske dijaspore. Poznat je slučaj nestanka rendgen aparata, vrednog 250.000 dolara, koji je jedna Srpkinja iz Amerike poslala na ime patrijarha Pavla, zamolivši da ga dodeli nekoj zdravstvenoj ustanovi.[3] Međutim, Filaret je morao da ga pronađe po direktnom nalogu patrijarha Pavla.[1] Aparat je na kraju nađen u Vrginmostu, u garaži tadašnjeg predsednika opštine.[3] Filaret je optuživan i da je oktobra 1993. u prostorija "Čovekoljublja" u Hali 8 Beogradskog sajma fizički napao novinara čija mu se pitanja nisu dopala.[1]

U januaru 1995. Filaret je organizovao "Duhovnu akademiju posvećenu braći u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini", a mesto za održavanja ovog skupa odredio halu I Beogradskog sajma. Međutim, u hali koja prima oko 20.000 ljudi, okupilo se tek njih stotinjak. Verovatno povređen prazninom u ogromnom prostoru, Filaret je uzviknuo: "Bruka i sramota. Gdje su ovde izbjeglice, gdje su Bosanci i Krajišnici?"[3]

Na poziciju arhimandrita dolazi krajem 1998. godine. Na Saboru Srpske pravoslavne crkve u maju 1999. godine, na zaprepašćenje javnosti, Filaret je izabran za episkopa eparhije mileševske.[4] Od Miloševića je dobio pare za obnovu Manastira Mileševa.[2] U oktobru 1999. mu je potpredsednik tadašnje vlade Vojislav Šešelj poklonio džip pajero, na šta je vladika uzvratio specijalnom zvonjavom u Mileševi, koja je predviđena za dolazak samog patrijarha.[2] U vladi Momira Bulatovića Filaret je imenovan za pomoćnika Leposave Milićević, saveznog ministra vera. Episkop Filaret je bio veliki poštovalac Slobodana Miloševića, kojeg je podržao na predsedničkim izborima 2000. godine:

Kao što čovek nema rezervno srce, nema rezervne oči, ja nemam rezervnog predsednika svog, ja nemam rezervne vlade ni otadžbine rezervne. Kao što se brine o nama, na vodama svetog Lima i celoj eparhiji, predsednik Milošević se brinuo i o celom narodu srpskom i ja ga zato podržavam, i čestitam mu, i želim mu uspeha u radu, jer je on najozbiljniji kandidat i on će proć'.[5]

– Filaret uoči izbora 2000. godine
Manastir Mileševa, sedište episkopa Filareta.

Početkom 2000-ih dolazi do problema sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika kulture, zbog građevinskih radova koje je Filareta poduzeo na manastiru Mileševa. Protiv njega je, kao naručioca, organizatora i investitora ilegalnih građevinskih radova u manastiru Mileševa Republički zavod podneo krivičnu prijavu 2002. godine.[4] Ona je podneta zbog ogromnog ribnjaka (100x50m) u zaštićenoj zoni okoline manastira Mileševe, za čiju je izgradnju, u dogovoru s Nebojšom Pavkovićem, angažovano 200 vojnika i mehanizacija Vojske Jugoslavije.[4] Pored ribnjaka, Filaret je preduzeo i izgradnju više objekata u prvoj zoni zaštite, različite veličine i namene. Među njima je i spomenik "žrtvama komunističkog terora u građanskom ratu i miru", koji je podiglo neregistrovano "Udruženje ravnogoraca Starog Rasa" uz podršku opštinskog odbora Nove Srbije.[4]

Srbi treba da slede jedini ispravni put, put Crkve, a ne da prate izdajnike i jajare.[6]

– Filaret na Slobodnoj Evropi, 25. maja 2005.

Odbor za očuvanje svetinja mileševske eparhije, a koji sačinjavaju po dvojica najviđenijih ljudi iz svih pet opština sa područja ove eparhije, je 2001. optužio Filareta da vernike deli po partijskoj osnovi, da je uzimao velike namete od manastira i crkvi, da je odneo 120.000 maraka skupljenih pri slavi manastira Svete Trojice, pa čak i da je poharao i manastirsku riznicu.[4] U pismu patrijarhu Pavlu kojim se traži smena Filareta, se između ostalog, kaže:

Filaretu je bio zabranjen ulazak u više evropskih država zbog sumnjičenja za pomaganje haškim beguncima Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću. 2007. godine crnogorska policija mu je zabranila ulazak u Crnu Goru na prelazu Ranče, po odluci Saveta Evrope od 18. juna 2007. o zabrani ulaska haških pomagača.[7]

Vladika Filaret je 06.10. 2011. u ime Mileševske eparhije dodelio Orden "Beli anđeo", između ostalih, patrijarhu Irineju, ministru policije Ivici Dačiću i vranjskom vladici Pahomiju, koji je svojevremeno bio optužen za bludne radnje nad četvoricom dečaka, što je izazvalo negativne reakcije.[8][9] . Naime, vladika je kupovinu kamiona prebacio na Crkvenu opštinu Priboj, jednu od najsiromašnijih u zemlji, koja tako duguje FAP-u 3.262.852 dinara ili više od 32.000 evra. „Blic” ovo tumači kao pokušaj uticaja na partijarha da se na dnevnom redu Sabora 15. maja 2012. ne nađe njegovo penzionisanje.[10]

Februara 2012. Filaret se obratio za pomoć srbijanskom ministru policije Ivici Dačiću da ne bude penzionisan na predstojećem Saboru SPC, a sveštenicima koji „mute oko njega” pretio da će imati problem sa „vlašću”. Naime, sveštenici Eparhije mileševske su uputili molbu Patrijaršiji da im pomogne, navodeći da Filaret „progoni i proklinje i njih i njihove porodice i malu decu”, i naplaćuje im 3.000 dinara (oko 30 eura) svaki put kada izlaze van teritorije eparhije, pa makar i kod doktora ili sahranu roditelja. Prema saznanjima „Blica”, sveštenici moraju da pišu molbu Filaretu kada izlaze iz eparhije i da na nju sa spajalicom zakače novac. Sveštenici se moraju potčinjavati vladici iz straha da im ne zabrani sveštenodejstvo.[11]

Na redovnom sabaru 2015. episkop je sklonjen sa Episkopskog trona Mileševske eparhije, a kao administrator postavljen Episkop Joanikije. Od tada boravi u privatnom hotelu "Rex" u Beogradu, povremeno obilazeći eparhiju bačku i vladiku Irineja, koji ga nije zaštitio od optužbi pred Saborom SPC 2015 godine.

Izvori[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]