Enigmatski savez Srbije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Enigmatski savez Srbije (skr. ESS) udruženje je enigmata iz Srbije. Kao društvena organizacija, ESS je osnovan u cilju širenja i popularizacije enigmatike, kao i podsticanja, razvijanja i koordinacije rada enigmatskih udruženja, društava, klubova i sekcija na području Srbije. Prvo sedište Saveza bilo je u Valjevu, da bi od 20. februara 1988. godine ono bilo premešteno u Beograd. Kasnije je sedište premeštano u druga mesta, u zavisnosti od prebivališta predsednika Saveza.

Osnivanje[uredi | uredi kod]

ESS je osnovan 21. septembra 1985. godine u Valjevu na 17. Susretu zagonetača Jugoslavije (SZJ). Osnivači Saveza bili su: Enigmatski klub „Beograd“, Enigmatsko društvo „Zagonetka“ iz Beograda, Valjevski enigmatski klub „Brankovina“, Enigmatski klub „Gnjilane“, Enigmatski klub „Bor“ i Enigmatska sekcija RKUD „Viskoza“ iz Loznice. Osnovni dokumenti koji su usvojeni na Osnivačkoj skupštini bili su: Samoupravni sporazum o udruživanju u Enigmatski savez Srbije i Statut Enigmatskog saveza Srbije. Statut je kasnije više puta menjan i prilagođavan novonastalim situacijama i potrebama. Kasnijim izmenama omogućeno je da članovi Saveza mogu biti i enigmati – pojedinci, kao i enigmatski izdavači i redakcije.

Predsjednik[uredi | uredi kod]

Na 20. Susretima enigmata Srbije, održanima u mjestu Brzeće na Kopaoniku, 2729. avgust 2021. godine, za predsjednika ESS-a izabran je Vladimir Šarić iz Šimanovaca.

Dan enigmatike[uredi | uredi kod]

Etički kodeks ESS usvojen je 1. februara 2006. godine. Na godišnjoj skupštini ESS u Vršcu 11. oktobra 2009. godine usvojeno je da Dan enigmata Srbije bude 21. februar. Na taj dan 1820. godine, na crkveni praznik Zagonetnu subotu, Dimitrije Davidović objavio je u Beču almanah „Zabavnik“ sa 22 klasične zagonetke nepoznatog srpskog autora.

Aktivnosti ESS[uredi | uredi kod]

Osnivanje novih klubova[uredi | uredi kod]

Jedna od glavnih aktivnosti ESS od osnivanja je pružanje pomoći pri osnivanju novih enigmatskih klubova. U proteklom periodu, uz pomoć Saveza oformljeni su: Udruženje enigmata „Vuk Karadžić“, Beograd; Enigmatski klub „Piramida“, Novi Sad; Enigmatsko društvo „Dr Đorđe Natošević“, Sombor; Enigmatski klub „Srbija“, Aranđelovac; Enigmatski klub „Braničevo“, Požarevac; Enigmatski klub „Kruševac“; Enigmatski klub „Linija“, Valjevo; Enigmatski klub „Nova zagonetka“, Beograd i Enigmatski klub „Niš“.

Susreti enigmata Srbije[uredi | uredi kod]

Od 1988. godine Enigmatski savez Srbije organizuje Susrete enigmata Srbije (SES) uvek u drugom mestu, sa bogatim sadržajima kao što su takmičenja u sastavljanju i rešavanju zagonetaka, tribine sa aktuelnim temama iz enigmatike i šire, obilaženje istorijskih i kulturnih znamenitosti, prigodne izložbe itd. Prekid je bio 1999. i 2000. te 2020. godine zbog epidemije koronavirusa. Na Susretima se obično održava i godišnja konferencija ESS po pitanjima organizacije, planova, analize rada itd. Do 2021. održano je 20 susreta i to:

Izdavačka delatnost[uredi | uredi kod]

Jedan od osnovnih zadataka ESS je štampanje enigmatskih knjiga i rečnika. Od nacionalne ISBN-agencije, pri Narodnoj biblioteci Srbije, ESS je kao izdavač dobio Međunarodni standardni broj knjige, (engl. International standard of book numbers) te je tako uključen u ISBN-sistem sa matičnom oznakom 978-86-912077 i upisan u registar centralne baze u Londonu.

„Glasnik Enigmatskog saveza Srbije“[uredi | uredi kod]

Od decembra 1996. godine Savez štampa informativno–teorijski list „Glasnik Enigmatskog saveza Srbije“ i do oktobra 2021. godine publikovano je 38 brojeva tog glasila, koji se neredovito dostavljaju referentnim bibliotekama. U toj publikaciji, pored normativnih akata i odluka organa Saveza, objavljuju se i drugi prilozi vezani za aktivnosti enigmata i članica Saveza, kao i napisi vezani za aktuelne događaje, istoriju i teoriju enigmatike.

Stanje u ESS[uredi | uredi kod]

Od SES-a na Borskom jezeru (2014) pa do 2021. godine eskalirali su sukobi grupe nezadovoljnih članova s aktuelnim predsjednikom ESS, koji su doveli do nestatutarnih aktivnosti poput smjene predsjednika i preuzimanja vlasti te isključivanja nekih članova i klubova, što je za posljedicu imalo osipanje članstva, gašenje i pasivizaciju klubova i sekcija, degradiranje aktivnosti, smanjivanje broja učesnika SES-ova itd. Na kraju su članovi grupe nezadovoljnika došli u međusobne sukobe te su predsjedničku "vlast" prepustili neutralnom članu.

Izvori[uredi | uredi kod]