Elche

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Elche
Elx
Panorama grada s Palmeralom
Panorama grada s Palmeralom
Panorama grada s Palmeralom
Koordinate: 38°16′N 41°54′W / 38.267°N 41.900°W / 38.267; -41.900
Država  Španjolska
Autonomna zajednica Valencija
Provincija Alicante
Comarca Baix Vinalopó
Osnivač Iberi
Vlast
 - Alcade (gradonačelnik) Alejandro Soler Mur ((PSPV-PSOE))
Površina
 - Ukupna 326 km²[1]
Visina 86 m[1]
Stanovništvo (2017.)
 - Grad 228,675[1]
 - Gustoća 701.3 stanovnika/km²[1]
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 032xx
Pozivni broj 966 - 965
Službene stranice
www.elche.es
Karta
Elche na mapi Španije
Elche
Elche
Pozicija Elchea u Španjolskoj

Elche (španjolski ili po valencijskom - Elx) je grad u Španjolskoj Provinciji Alicante i Autonomnj zajednici Valencija. Elche je sa svojih 228,675 stanovnika[1] je treći grad po broju stanovnika u Valencijskoj Zajednici i dvadeseti u Španjolskoj, a stanovnici se nazivaju il-licitanci (španj. ilicitanos, valencijski: il-licitans).

Elche zajedno sa Alicanteom koji je udaljen svega dvadesetak km prema istoku, i okolnim satelitskim naseljima formira konurbaciju Alicante - Elche u kojoj živi 824.424 stanovnika.[2]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Historijski centar grada i njegov najveći dio leži udaljen 11 km od Sredozemnog mora, ali se neki njegovi noviji dijelovi prostiru duž obale. Kroz grad teče riječica Vinalopó koja se ulijeva u more, a grad dijeli na dva dijela.

Panorama Elchea s Palmeralom općinskog parka, Dvorcem Altamira i Gospinom bazilikom (Basílica de Santa María).

Elche je poznat po kongresnom centru Ciutat d'Elx, ima međunarodni aerodrom Aeropuerto de Alicante, jedan javni univerzitet Universidad Miguel Hernández i jedan privatni Universidad CEU Cardenal Herrera. Plantaža palmi Palmeral de Elche je 2000. godine uvrštena na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedan od najstarijih (5. vijek pne.), ali i najvećih na svijetu[3].

Najveći sportski klub je nogometni klub Elche CF koji igra u španjolskoj drugoj ligi.

Historija[uredi | uredi kod]

Deset kilometara od današnjeg centra grada, na obali (današnja kvart La Alcudia), bilo je mjesto gdje su Grci iz grada Helice u Aheji osnovali koloniju Helike oko 600. pne. Koloniju su kasnije osvojili Iberi i nazvali ju Ilici. Za vrijeme Punskih ratova osvajali su je Kartažani i Rimljani, a kasnije je postala rimskom kolonijom. Nakon kratke vlasti Bizantskog Carstva, grad osvajaju Goti koji u njoj osnivaju biskupiju.

dama iz Elchea, Iberijska skulptura iz 4. st. pr. Kr.

Elche je izgubio važnost za vrijeme maurske okupacije, pa se centar grada premješta sjevernije, na današnju lokaciju. Polovicom u 13. vijeka za rekonkviste aragonski kralj Jaime II je osvojio grad, koji je odtad otpočeo rasti sve do 18. vijeka.

Dolaskom željeznice u 19. vijeku, Elche se razvio kao centar obućarske industrije.

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

U Elcheu su pronađeni mnogi arheološki spomenici od kojih je najpoznatija "Dama iz Elchea" (Dama de Elche/Dama d'Elx), Iberijska kamena bista božice-majke iz 4. st. pr. Kr.

Najpoznatija znamenitost je plantaža palmi Palmeral de Elche/Palmerar d'Elx u kojemu se nalzi više od 200,000 palmi, a prostire se na više od 3,5 km² od kojih je 1,5 km² dio Općinskog parka u samom gradu Elcheu. Vjeruje se da su palme donijeli Kartažani iz Afrike u 5. stoljeću pr. Kr., a sustav navodnjavanja su izgradili Mauri za vladavine Abd ar-Rahmana I. (755.-788.), a nakon rekonkviste kršćanski vladari su donijeli set zakona kako bi zaštitili plantažu. God. 2000. Palmeral Elchea je postao UNESCO-va svjetska baština. Najpoznatija palma je "Carska palma" koja ima sedam ogranaka u obliku kandelabra.

Dvorac Altamira ili Alcázar de la Señoría nalazi se u Općinskom parku, a izgradili su ga Almohadi od 12.-13. stoljeća, a obnovili kršćanski vladari u 15. stoljeću. Ova bivša utvrda je 1913. godine pretvorena u tvornicu, a danas je Arheološki i povijesni muzej Elchea (Museo Arqueológico y de Historia de Elche).

U gradu se nalaze i:

  • Arapske kupke (Baños Arabes) koje su zapravo rimske terme.
  • Gospina bazilika (Basilica Santa Maria)
  • Toranj Calahorra s kvadratičnom maurskom osnovom koji je bio dio gradskih zidina
  • Gradska vijećnica
  • Samostan Convento de la Merced

Misterij Elxa (Misteri d'Elx) je lirsko-sakralna srednovjekovna drama iz 15. vijeka koja je UNESCO-va nematerijalna svjetska baština od 2002. godine. Izvodi se svake godine polovicom augusta u sklopu tjedna posvećenog Uznesenju Djevice Marije (Velika Gospa). Također u tom tjednu, 13. augusta, slavi se "Noć zore" (Nit de l'Albà) tijekom koje vatromet traje cjelu noć.

Privreda[uredi | uredi kod]

Privreda grada se bazira na proizvodnji obuće, jer Elche ima preko 1000 pogona koji proizvode cipele, pa je najveći evropski obućarski centar. Ostale privredne grane su: poljoprivreda (datulje, masline, žitarice i narovi), proizvodnja gume, trgovina koja zapošljava 20 % stanovništva, i turizam.

Gradovi prijetelji[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Spain: Comunitat Valenciana (Comunidad Valenciana) (engleski). City population. Pristupljeno 6. 11. 2018. 
  2. El Área urbana-metropolitana de Alicante-Elche (španjolski). Universidad de Alicante. Pristupljeno 06.10.2018. 
  3. UNESCO: Palmeral de Elche

Vanjske veze[uredi | uredi kod]