Eisleben

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Luterštat Ajsleben
Lutherstadt Eisleben


Luterštat Ajsleben

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Njemačka
Gradonačelnik Jutta Fischer
Savezna država Saksonija-Anhalt
Stanovništvo
Stanovništvo 26.190[1]
Gustina stanovništva 182 st./km²
Geografija
Koordinate 51°31′00″N 11°33′00″E / 51.51667°N 11.55°E / 51.51667; 11.55
Vremenska zona UTC+1, ljeti UTC+2
Nadmorska visina 114 m
Površina 143,8 km²
Luterštat Ajsleben na mapi Njemačke
Luterštat Ajsleben
Luterštat Ajsleben
Luterštat Ajsleben (Njemačke)
Ostali podaci
Poštanski kod 06295
Pozivni broj 03475,034773,034776
Registarska oznaka MSH
Web-stranica www.eisleben.eu

Eisleben je njemački grad u pokrajini Saska-Anhalt, poznat kao rodno mjesto Martina Luthera, te je njegovo službeno ime Lutherstadt Eisleben. Grad se nalazi na pola puta željezničke pruge od Kassela do Hallea. Podijeljen je na stari (Altstadt) i novi grad (Neustadt) koji je stvoren kao naselje rudara u 14. stoljeću. Eisleben je bio glavni grad okruga Mansfelder Land, te je sjedište Verwaltungsgemeinschafta ("kolektivna općina") Lutherstadt Eisleben.

Eisleben na bakropisu iz 1647. god. (Matthäus Merian).

Povijest[uredi | uredi kod]

Eisleben je prvi put spomenut 997. god. kao tržno mjesto Islebia koje je 1180. god. postalo gradom. U Eislebenu je 1256. godine rođena Sveta Gertruda, benediktinska opatica, u vrijeme kada je grad pripadao Tiringiji u sklopu Svetog Rimskog Carstva.

Eisleben je od 15. stoljeća pripadao grofovima Mansfelda, dok nije potpao pod Saski elektorat 1780. god. U to vrijeme grad je procvjetao zahvaljujući rudnicima bakra i srebra. U njemu je 10. listopada 1483. god. rođen i Martin Luther, u ulici poznatoj kao Lange Gasse. Njegov otac je, poput mnogih stanovnika, bio rudar koji se preselio u Mansfeld godinu dana nakon Martinova rođenja. Iako je većinu života proveo u Wittenbergu, Martin Luther je često propovijedao u Eislebenu te je tu i umro 1546. god. Eisleben je iskoristio ove činjenice i već 1689. pokrenuo "vjerski turizam", kao pionir u Njemačkoj.

God. 1815., pripada Saskoj provinciji Kraljevine Prusije, a nakon Drugog svjetskog rata spada u novoosnovanu pokrajinu DDR-a, Saska-Anhalt.

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

God. 1997., Kuća rođenja, ali i Kuća smrti Martina Luthera proglašene su UNESCO-vom svjetskom baštinom. Prva je najstarija kuća u gradu, ali značajno obnovljena u historicističkom stilu u 19. st., dok je druga pretvorena u Lutherov muzej.

U gradu se nalaze i crkve Sv. Petra i Pavla (gdje je Martin Luther kršten) i Crkva sv. Andrije u kojoj je izveo svoju posljednju propovijed.

Međunarodna saradnja[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
  • Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vidi još[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Ostali projekti[uredi | uredi kod]

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Eisleben