Edvard Munch
| Edvard Munch | |
|---|---|
| Postimpresionizam - Simbolizam | |
 Aksel Johannessen, Munch s portretom Jappea Nilssena | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | 12. prosinca 1863. Løten, Norveška |
| Smrt | 23. siječnja 1944. Ekely, Norveška |
| Opus | |
| Polje | slikarstvo - crtež - grafika |
| Znamenita djela | |
| Influencija | |
Na
| |
| Potpis | |
 | |
Edvard Munch (Løten, 12. prosinca 1863. - Ekely, 23. siječnja 1944.), norveški slikar.
Tipičan predstavnik ekspresionizma u slikarstvu. Kao vječito nespokojnan, pomalo morbidnan pesimist, u strahu od samoće ljudskog bića, podjednako u gužvi velegrada kao i pred uznemirujućom veličinom prirode. Spomenuta raspoloženja Munch prenosi i na platno, služeći se linijama koje se izdužuju i povijaju, kao i tonovima boja koje djeluju melankolično. Takvu atmosferu stvorio je na slikama Krik, Tjeskoba, Na mostu. Proslavio se u Njemačkoj u 20. stoljeću, te na tamošnje slikare ekspresioniste izvršio znatan utjecaj.
Munch je bio kronični bolesnik cijelog svog života. Vjeruje se kako je bolovao od bipolarnog poremećaja (poznatijeg kao manijakalna depresija).
Slavna djela[uredi | uredi kod]
Krik (1893.; izvornog naziva "Očaj") je najslavnija Munchova slika koja spada u najprepoznatljivija svjetska djela. Ona pripada skupini slika koje je Munch nazvao "Friz života", a u kojoj je istraživao teme života, ljubavi, straha, smrti i melankolije. Kao što je slučaj i s drugim djelima iz ove serije, Munch je napravio brojne verzije istog motiva. Najpoznatija verzije je bila ukradena iz Munchovog muzeja u Oslu, 22. kolovoza, 2004. god., no već 31. rujan, 2006. norveška policija je pronašla počinitelje i povratila sliku skupa s još jednom - Madonna.
Teme iz Friza života se kontinuirano provalče kroz njegov cijeli život. One se mogu prepoznati u djelima kao što su: Bolesni dječak (1886., portret njegove preminule sestre Sofije), Pepeo (1894.) i Most. Na "Mostu" se nalaze bezoblične figure koje nemaju prepoznatljivih karakteristika i lica. Zastrašujući oblici tamnog drveća i kuća natkrivljuju figure i pojačavaju osjećaj strave. Žene su na Munchovim slikama prikazivane ekstremno, ili kao krhke, nevine žrtve ili kao smrtonosne vampirice. Mnogi kažu da to proizilazi iz njegovih seksualnih tjeskoba.
