Dvorac Fontainebleau

Izvor: Wikipedia
Palača i park u Fontainebleauu
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Chateau Fontainebleau.jpg

 Francuska

Fontainebleau na karti Francuska
Fontainebleau
Fontainebleau
Lokacija Fontainebleaua u Francuskoj
Registriran: 1981. (5. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, vi
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO
Unutarnje dvorište Cour d'Honneur dvorca Fontainebleau 360°

Dvorac Fontainebleau je renesansni dvorac francuskog kralja Franje I. u dolini rijeke Loire, koji je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1981. godine[1]

Povijest[uredi - уреди]

Galerija Franje I.
Galerija Henrika II.

Po nalogu Franje I. arhitekt Gilles de Breton je 1527. godine proširio srednjovjekovni zamak u fontebloskoj šumi koji do tada nije bio ništa više nego mala lovačka kuća. Njegov je nacrt za dvorac pod utjecajem ideja što su dolazile iz Italije, kako Vitruvijevih, tako i Albertijevih. Krajnji rezultat je bila veličanstvena kraljevska rezidencija koja je postala jedna od najznamenitijih palača u Europi.

Godine 1541. kao "architecte ordinaire" imenovan je bolonjski arhitekt Sebastiano Serlio, čija su djela o talijanskoj renesansnoj arhitekturi objavljivana diljem Europe. Iste godine je zajedno s Primaticciom radio i Giacomo da Vignola, graditelj slavne Isusove crkve (Il Gesu) u Rimu, a tijekom 60-tih godina dovršeno je krilo "Belle Cheminée" u renesansnome stilu.

Rosso Fiorentino, Primaticcio i drugi talijanski umjetnici su u Fontainebleau utemeljili slavnu "fontanblešku slikarsku školu" koja se temeljila na manirističkoj dekoraciji prostora i snažno je utjecala na Francusku i Nizozemsku renesansu. Pramaticciova slikarska sloboda i Serlijeva sklonost eksperimentiranju u arhitekturi dovest će do novog francuskog arhitektonskog stila vidljivog već u djelima Philiberta de l'Ormea (oko 1510.-1570.).

Dvorac je dograđivan do 18. stoljeća. Danas je dvorac memorijalni i umjetnički muzej s bogatim zbirkama slika, skulptura, tapiserija, predmeta umjetničkog obrta, pokućstva i dr.

Osobitosti[uredi - уреди]

Mala srednjovjekovna kula oko koje je sagrađen Fontainebleau nametnula je izvjesnu nepravilnost tlocrta. Gilles de Breton je zapadno od stare kule sagradio je jedno krilo u kojemu se nalazila glasovita Galerija Franje I., koju su ukrasili Rosso Fiorentino i Francesco Primaticcio. Ona je vodila do vestibula kapele i pomno izgrađenog "potkovastog" stubišta koje vodi do velikog dvorišta.

Najznamenitiji dijelovi dvorca su:

  • Ovalno dvorište (Cour de l'Ovale),
  • Galerija Franje I. i
  • Galerija Henrika II.

Najklasičniji dio vanjskog izgleda dvorca djelo je Rossa Fiorentina i Primaticcia, a njihove slike i ukrasi od štuka prekrivaju sve površine u Velikoj galeriji. Galerijom Franje I., nedavno restauriranom u prvotni izgled, uvedena je moda ukrašavanja koja je oponašala cijela Europa.

Uz dvorac se nalazi veliki park s geometrijski raspoređenim nasadima; jedan od najranijih tzv. francuskih parkova.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Palace and Park of Fontainebleau ((en)) Preuzeto 26. velječe 2012.

Poveznice[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]