Dvorac Eggenberg
47°04′26″N 15°23′29″E / 47.07395°N 15.39137°E
| Historijsko središte Graza i dvorac Eggenberg | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Austrija
  Dvorac Eggenberg | |
| Registriran: | 1999. (23. zasjedanje) prošireno 2010. |
| Vrsta: | kulturno dobro |
| Mjerilo: | ii, iv |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Dvorac Eggenberg (Schloss Eggenberg) u Grazu je najveličanstveniji barokni kompleks u Štajerskoj u Austriji.[1] Dvorac se nalazi na zapadnoj ivici Graza, u četvrti Eggenberg. Svojim sačuvanim dvorskim prostorijama, prostranim slikovitim vrtovima, ali i umjetninama iz najstarijeg austrijskog muzeja Universalmuseum Joanneum koje su smještene u palači i njezinom parku, dvorac Eggenberg se smatra jednim od najvrijednijih spomenika kulturne baštine Austrije. Zbog svoje kulturne i povijesne važnosti dvorac Eggenberg je 2010. godine dodan na UNESCO-v zaštićeni spomenik povijesnog središta Graza.
Odlike[uredi | uredi kod]
Izgrađen je od 15. do 17. vijeka na mjestu srednjovjekovnog dvorca kao rezidencija jedne od najmoćnijih austrijskih obitelji, obitelj Eggenberg. Arhitekt Giovanni Pietro de Pomis je na njegovom uređenju u 17. vijeku radio u suradnji s dvorskim slikarom Weissenkircherom. Sam dvorac zauzima prostor od 65 x 80 metara (na tri kata površina mu je 8000 m²), ali zajedno s parkovima ima preko 90.000 m².
Hans Ulrich von Eggenberg je u 17. vijeku uredio dvorac po načelima prosvjetiteljstva kako bi odražavao filozofiju racionalno uređenog svijeta. Tako je upotrijebio hijerhijsku organizaciju, logičko-matematički sustav, te načela astronomije, astrologije, ali i alkemije u njegovom planu. Zbog toga dvorac ima kvadratičan tlocrt sa središtem u obliku gotičkog tornja, s tornjevima na sva četiri kuta koji predstavljaju četiri godišnja doba usmjerena prema četiri strane svijeta. Dvorac ima 365 vanjskih prozora (prema broju dana u godini), 52 na 24 prostorije (broj tjedana u godini i sati dana), a svaki kat ima po 31 sobu (broj dana u mjesecu). Drugi kat s terasom (piano nobile) ima dodatnih 8 prozora, ukupno 60 (broj sekundi u minuti i minuta u satu).
Sjevernu stranu dvorca čini planetarni vrt i lapidarij od starorimskog kamenja, te ulaz u Novi arheološki muzej u kojem se čuvaju "Kultna kola iz Strettwega".[2][3] Soba bivšeg vlasnika, Balthasara Eggenberga, koji je u srednjem vijeku posjedovao kraljevsku licencu za kovanje novca, je pretvorena u numizmatički muzej. Kolekcija umjetnina u rasponu od srednjeg vijeka do rane moderne u Staroj galeriji (Alte Galerie) pokazuje razvoj europske umjetnosti od 5 vijeka.
-
Idealni plan dvorca Eggenberg (Andreas Trost, 1700.) -
Planetarna soba -
Stara galerija -
Planetarni vrt -
Engleski park dvorca
Bilješke[uredi | uredi kod]
- ↑ Das Joanneum – Österreichs Universalmuseum. 2006.
- ↑ „Arheološki muzej u Eggenbergu”. Arhivirano iz originala na datum 2010-03-10. Pristupljeno 2015-07-29.
- ↑ Markus Egg, Gerhard Stawinoga: Das hallstattzeitliche Fürstengrab von Strettweg bei Judenburg in der Obersteiermark. Römisch-Germanisches Zentralmuseum, Forschungsinstitut für Vor- und Frühgeschichte, 1996. ISBN 3884670360
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
| Historijski centar Beča • Historijski centar Graza i Dvorac Eggenberg • Hallstatt-Dachstein u području Salzkammerguta • Nacionalni park Nežidersko jezero (zajedno s Mađarskom) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa (zajedno s 5 drugih alpskih zemalja) • Historijski centar Salzburga • Palača Schönbrunn • Željeznica Semmering • Dolina Wachau |  | |
1) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1] | |||
