Dunja Hebrang
| Dunja Hebrang | |
|---|---|
| Rođenje | 11. 11. 1943. Otočac, Kraljevina Jugoslavija |
| Prebivalište | Zagreb, Hrvatska |
| Nacionalnost | Hrvatica |
| Etnicitet | Židovka[1][2] |
| Državljanstvo | Hrvatska |
| Alma mater | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
| Roditelji | Andrija Hebrang Olga (Strauss) Hebrang |
| Rodbina | Andrija Hebrang (brat) Branko Hebrang (brat) |
Dunja Hebrang (Otočac, 11. 11. 1943), hrvatska i jugoslavenska književnica.
Biografija[uredi | uredi kod]
Dunja Hebrang rođena je u Otočcu 11. 11. 1943 godine, u obitelji Andrije i Olge Hebrang.[3] Sa majčine i očeve strane je židovskog podrijetla. Maturirala je u Zagrebu 1962 godine. 1968 je diplomirala psihologiju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i završila poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu 1973 godine.[4][5] Radila je u promidžbi Radiotelevizije Zagreb. Pjesme i eseje je objavljivala u listovima i časopisima kao što su: Studentski list (1971), Forum (1975–1976, 1978–1979), Republika (1976–1982, 1985), Mogućnosti (1977, 1984–1985), Istra (1978–1979, 1985, 1988), Most (1979, 1984–1985), Književnost (Beograd 1981, 1984), Odjek (1981, 1984–1988, 1990), Oko (1981–1983, 1986–1987), Književna reč (Beograd 1982), Književne novine (Beograd 1982), Polja (Novi Sad 1982, 1990), Gesta (1983), Zadarska revija (1983, 1986, 1989), Kulturni život (Skoplje 1984), Nova revija (Ljubljana 1986), Naša knjiga (1987), Izraz (1988), Dubrovnik (1989), Školske novine (1993), Hrvatsko slovo (1995), La battana (1997), Književna revija (1997), Marulić (1997).[5]
Članicom je Društva hrvatskih književnika.[6]
Djela[uredi | uredi kod]
- Utočišta, vl. naklada, Zagreb, 1975
- Dnevni glasovi, Spektar, Zagreb, 1978
- Kazaljka vremena, Alfa, Zagreb, 1981
- Gospoda mužjaci: eseji, Spektar, Zagreb, 1983
- Polvere e vento, La Sfinge, Napulj, 1983
- Izvan kalendara, Novinsko izdavačko i štamparsko poduzeće, Varaždin, 1984
- Mrak i ruža, Dunja Hebrang-Peter Amalietti, Zagreb-Ljubljana, 1989
- Osjetljivi barbar: eseji, Gardoš, Beograd-Zemun, 1989
- Kronika zla i mučnine, Grafički atelje "Dereta", Beograd, 1990
- Kugla cijele zemlje, Dunja Hebrang-Meditor, Zagreb, 1993
- Šum crnih limuzina: roman, vl. naklada, Zagreb, 1993
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Berislav Jelinić (27. 1. 2004). Hebrangova teška i isključiva narav stajat će Sanadera vlasti. Nacional. Arhivirano iz originala na 11. 1. 2014. Preuzeto 3. 3. 2014
- ↑ (en) USC Shoah Foundation Institute testimony of Olga Hebrang. United States Holocaust Memorial Museum (21. 9. 1995). Preuzeto 3. 3. 2014
- ↑ Kalinić, Pavle. Andrija Hebrang i hrvatsko pitanje // Politička misao, br. 2.-3., (1996.), str. 281.-296., (Hrčak), str. 286 i fusnota 18 na str. 286.
- ↑ Miroslav S. Mađer, 1999, str. 100
- ↑ 5,0 5,1 Hrvatski biografski leksikon: Hebrang, Dunja, pristupljeno 24. 5. 2015
- ↑ Društvo hrvatskih književnika: Članovi društva: Dunja Hebrang, pristupljeno 24. 5. 2015
Literatura[uredi | uredi kod]
- Mađer, Miroslav S. (1999). Leksikon članova DHK, Vinkovci: Biblioteka Rijetkost - Riječ d.o.o.. ISBN 978-953-6537-68-0 Uneseni ISBN nije važeći.