Dubravka Stojanović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Dubravka Stojanović

Dubravka Stojanović (15. februar 1963) istoričar, redovni profesor Odeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Biografija[uredi | uredi kod]

Dubravka Stojanović je rođena 1963. godine u Beogradu.[1] Magistrirala je 1992. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu s temom »Srpska socijaldemokratska partija i ratni program Srbije 1912-1918«.[1]{ Doktorirala 2001. godine na tom fakultetu s temom »Evropski demokratski uzori kod srpske političke i intelektualne elite 1903-1914«.[2] Od 1988 do 1996. radi u Institutu za noviju istoriju Srbije, a od 1996. predaje na katedri za Opštu savremenu istoriju, Odeljenja za istoriju, Filozofskog fakulteta u Beogradu. U zvanje vanrednog profesora izabrana je 2008. godine, dok redovni profesor postaje 2015.

Učestvovala je na mnogim naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu. S Milanom Ristovićem i Miroslavom Jovanovićem uređuje Godišnjak za društvenu istoriju. Bila je članica redakcija zbornika »Srbija u modernizacijskim procesima 20. veka« (1994), »Srbija u modernizacijskim procesima 19. i 20. veka« (1996) i »Srbija u modernizacijskim procesima. Uloga elita« (2003). Bila je koordinator kurseva na Ženskim i Mirovnim studijama, kao i u Alternativnoj akademskoj obrazovnoj mreži. Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima (potpredsednica je Balkanskog komiteta za obrazovanje u oblasti istorije), društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u Srbiji.

Za knjigu Srbija i demokratija: 1903—1914 dobila je Nagradu grada Beograda za društvene i humanističke nauke za 2003. godinu. 2015. godine dodeljen joj je francuski Nacionalni orden za zasluge (francuski: Ordre national de la Légion d'honneur).[3]

Bibliografija[uredi | uredi kod]

Knjige[uredi | uredi kod]

  • Iskušavanje načela. Srpska socijaldemokratija i ratni program Srbije 1912—1918, Beograd 1994.
  • Srbija i demokratija 1903—1914. Istorijska studija o »zlatnom dobu srpske demokratije«, Beograd 2003.
  • Srbija 1804–2004, s M. Jovanovićem i Lj. Dimićem, Beograd 2005.
  • Kaldrma i asfalt: urbanizacija i evropeizacija Beograda 1890—1914, Beograd 2008.
  • Ulje na vodi: ogledi iz istorije sadašnjosti Srbije, Beograd 2010.

Objavljena građa[uredi | uredi kod]

  • Nikola Pašić u Narodnoj skupštini, III, (priredila D. Stojanović), Beograd 1997.
  • Milovan Milovanović, Državno pravo i načela spoljne politike Kraljevine Srbije, (Priredili E. Stojanović i D. Stojanović), Beograd 1997.

Studije[uredi | uredi kod]

  • "Udžbenici istorije kao ogledalo vremena", u: Ratništvo, patriotizam, patrijahalnost, ur. R. Rosandić i V. Pešić, Beograd 1994, 77-105.
  • "Traumatični krug srpske opozicije", u: Srpska strana rata, Beograd 1996, 501-531.
  • "The Balkans, Wars and Textbooks: The case of Serbia", in: Oil on Fire. Textbooks, Ethnik Sterotypes and Violence in South-Eastern Europe, ed. W. Hopken, Hanover 1997, 143-159.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 „Dubravka Stojanović”. Yu Historija. Pristupljeno 18. januar 2023. 
  2. „Dubravka Stojanović”. Knjižara.com. Pristupljeno 18. januar 2023. 
  3. „Historian Dubravka Stojanovic awarded French order”. B92. 26 jun 2015. Pristupljeno 18. januar 2023. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]