Družba Braća Hrvatskoga Zmaja
Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Ordo fratres draconis croatici) je hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.
Povijest[uredi | uredi kod]
Družbu su u Zagrebu formalno osnovali 16. studenoga 1905. godine Emilij Laszowski i Velimir Deželić stariji, mada ona tradiciju vuče od tzv. hrvatskih vitezova zmajskoga reda Ordo equestris draconis (Red zmajskih vitezova) hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda Luksemburškoga, viteškog reda utemeljenog 1408. godine, u kojem su tada većinu činili hrvatski plemići. Njihovi potomci iz tadašnjeg dijela plemstva su Družbu smatrali nastavkom nekadašnjeg viteškog reda. Kao osnovnu zadaću je Družba navela čuvanje "hrvatske katoličke kulture i domovine od nevjernika i krivovjeraca".
Pravila Družbe potvrđena su 1906. godine, ali su više puta mijenjana i dopunjavana. Rad Družbe vodi Meštarski zbor koji se prema sadašnjim pravilima sastoji od Velikog meštra i 10 meštara, a bira se na 5 godina.
U svojim je redovima Družba imala velik broj istaknutih imena hrvatske kulture i javnoga života; sudaca, odvjetnika, gospodarstvenika, svećenika, osoba koje su radile u državnoj i gradskoj upravi, te osoba mnogih drugih zanimanja.
Za vrijeme NDH je osnovan »Vitežki red hrvatskog zmaja«, te je tako prestala postojati Družba braće hrvatskoga zmaja u Zagrebu, temeljem § 4. Zakonske odredbe o osnivanju »Vitežkog reda hrvatskoga zmaja« od 11. ožujka 1943.
Nakon propasti NDH i uspostave komunističke Jugoslavije, Družbi je poonovno prekinut rad, ovaj put odlukom vlasti tadašnje NR Hrvatske od 4. ožujka 1946.,[1] a cjelokupna imovina je konfiscirana.
Rad Družbe je obnovljen nakon prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj 1990. i dolaska HDZ na vlast, čiji će istaknuti članovi i simpatizeri imati važnu ulogu u djelovanju Družbe tokom sljedećih nekoliko godina.
Veliki meštri[uredi | uredi kod]
- Emilije pl. Laszowski, Prazmaj Brloški i Ozaljski (1905–35)
- Milutin Mayer, Zmaj Svetohelenski (1936–41)
- Mladen Deželić, Zmaj Kolokočki IV. (1943–45)
- Antun Bauer, Prazmaj Vučedolski (1990–92)
- Đuro Deželić, Zmaj Kolokočki V. (1992–93)
- Juraj Kolarić, Zmaj Hrašćanski od Sv. Jurja u Trnju (1993–2001)
- Matija Salaj, Zmaj Starovukovarski (2001–06)
- Dragutin Feletar, Zmaj Velikootočki (2006–11)
- Nevio Šetić, Zmaj od Istre (2011-21)
- Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski (od 2021)
Istaknuti članovi[uredi | uredi kod]
- Zvonimir Šeparović, Zmaj Korčulanski IV.
- Milan Bandić, Zmaj od Kamenitih vrata IV.
- Otto von Habsburg-Lothringen, Zmaj od Otave
- Karl von Habsburg-Lothringen, Zmaj Karlštatski
Povezano[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Ministarstvo unutrašnjih poslova Narodne Republike Hrvatske, odluka br. 7548/46, na osnovu člana 16 i člana 12 točka b Zakona o udruženjima, zborovima i drugim javnim skupovima.
Literatura[uredi | uredi kod]
- Kolarić, Juraj. Deset godina djelovanja obnovljene družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" : (1990.-2001.) , Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Zagreb, 2001., ISBN 953-96798-9-3
- Pravila i Ordo draconicus Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja", 1990., signatura u NSK 691.083
- Machala, Marijan, (ur.) Prigodnica : Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" 1905.- 16. XI. 2005., 2. izd., Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Zagreb, 2005., ISBN 953-6928-11-6
