Drijen
„Drijenak” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Drijenak (razvrstavanje).| Drijen | |
|---|---|
| |
| Cvjetovi drijena | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Red: | Cornales |
| Porodica: | Cornaceae |
| Rod: | Cornus |
| Podrod: | Cornus |
| Vrsta: | C. mas |
| Dvojni naziv | |
| Cornus mas L. | |
Drijen (Cornus mas) je listopadni grm ili nisko drvo, visine do 8 m, sa zaobljenom gustom krošnjom.
Opis[uredi | uredi kod]
Mlade grančice su zelenkastosmeđe i većinom fino dlakave. Listovi su naspramni, jajasti, sa dugačko izvučenim vrhovima. Cvjetovi su žuti. Javljaju se rano, prije listanja, sakupljeni u štitaste cvati, pravilni su i četvoročlani. Cvjeta u veljači i ožujku.
Drvo drena je gušće od vode, te tone.
Drijen i jestivih plodova. Korisno je uzgajati ga u braste svuda, a najviše po suhim, sunčanim, kamenitim stranama svijetlih listopadnih šuma zajedno s drugim grmljem i šibljem. Uzgaja se i u vrtovima i parkovima zbog lijepih žutih cvjetova lizini pčelinjaka. Najbolje uspijeva na krečnjačkim toplim i suhim staništima. Zadovoljava se i plitkim zemljištem.
Drenjine[uredi | uredi kod]
Plod drijena je koštunica, zvana drenjina. Mlade drenjine su svijetlocrvene boje, dok su zrele drenjine tamnocrvene. Rastu u šumi i spadaju pod jesenske plodove. U skupini obično raste po jedna ili dvije drenjine. Drenjine se koriste kao suho voće, za pravljenje pekmeza, čaja, soka i sl.
Ljekovitost[uredi | uredi kod]
Opore (tanini) i poliuronske (pektini) tvari povoljno djeluju na sluznicu crijeva, zbog čega se sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi spravljeni od zrelih drenjina daju kao lijek za liječenje dijareje i drugih oboljenja organa za probavu. Sličnog je djelovanja i kora. Dren raste u Njemackoj i Francuskoj Nijemci ga slabo poznaju i smatraju ga otrovnom biljkom.U Njemackoj su plodovi veci i socniji nego u gore navedenim krajavima.Zato sto ga smatraju otrovnim nije rasprostranjen/unistavju ga/iako mu ova vlazna klima sa relativno suhom i dugom jeseni vise prija.