Draguviti
Draguviti (Dragovići, Dragoviti) su bili južnoslovensko pleme, koje je živelo zapadno od Soluna.
Sadržaj/Садржај |
Opsada Soluna [uredi - уреди]
616. godine je savez slovenskih plemena, na čelu sa draguvitskim poglavarom Haconom (moguće kraći oblik imena Hotimir), bezuspešno opsađivao Solun.
Poreklo Draguvita [uredi - уреди]
Istočnoslovensko pleme Dregoviči je živelo na severnoj močvarnoj obali reke Pripet, čiji je naziv izveden iz slovenske reči koja je označavala močvaru, a i danas je sačuvala to značenje (drэgva) u beloruskom jeziku. Deo Dragovića (Draguviti) se doselio na Balkansko poluostrvo početkom 7. veka - jedna grupa naselila se u okolini Soluna, a druga na reci Dragovici, levoj pritoci Marice.[1]
Dragovićka crkva [uredi - уреди]
U srednjem veku je među Draguvitima bilo dosta rašireno bogumilsko hrišćansko učenje, nasuprot vizantijskom pravoslavnom hrišćanstvu. Poznato je u okviru bogumilstva postojala Dragovićka crkva, koja se pominje i na Saboru u Sen Feliksu 1167. godine[2].
|
Ovaj članak je u začetku. Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak! |
Овај текст је клица. Можете га проширити тиме што ћете га објаснити.
|
Napomene [uredi - уреди]
- ↑ Predrag Piper, Uvod u slavistiku 1
- ↑ http://www.soros.org.mk/konkurs/076/angver/drugi_religii.html#bogomilstvo
|
|||||